Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Veroljub Matić

Veroljub Matić

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem.

Ja ću više taksativno navesti neke stvari koje su vezane za današnje tačke dnevnog reda, a prvenstveno za budžet, ulaganje budžeta republičkog, donekle i lokalnog, ali uglavnom republičkog. Čisto da se zna šta se radi i kako se radi i da li je to dobro za ovaj narod ili nije?

Krenuću od elektro snabdevanja. Gradiće se izgradnja krovnog trafoa, odnosno trafo stanice 100/20 kilovolti i onaj krovni trafo za jednu opštinu. Radiće se rekonstrukcija dalekovoda radi sigurnog i stabilnog elektrosnabdevanja opštine Koceljeva. Gradiće se 22 niskonaponske mreže na teritoriji opština Koceljeva, ono što je jako bitno za kvalitet snabdevanja kod građana.

U delu vodosnabdevanja dok se ne uradi vodosnabdevanje sa akumulacije stuba Rovni, rade se novi bunari, povećava se kapacitet zdrave i ispravne pijaće vode, radi se na novim istragama i postojećim izvorištima i na drugim izvorištima na celoj teritoriji opštine Koceljeva.

Trenutno se popravljaju rečni tokovi od poplava. Radi se regulacija reke Tamnave u Kamenici i Sveleovi. Radiće se regulacija korita reke Tamnave i Rasnice radi bolje zaštite od poplava, a ujedno će biti uređeno i priobalje odnosno to će biti uređeno na taj način da se može koristiti i kvalitetno za održavanje korita, za šetnju građana, za biciklističke staze, za jedan aktivan odmor i to će biti jedan lep i kvalitetan parkovski šetališni prostor. Mislim da će to ulepšati i taj deo opštine same Koceljeve, a mislim da će građani biti jako zadovoljni. Znači biće i praktično i lepo.

Počela je izgradnja regionalne deponije Kalinić. To jeste regionalna deponija. Mi smo tu kao opština osnivači, od početka smo tu i hvala Bogu da je krenula izgradnja. Inače, nemamo gde da odlažemo naš otpad, prvenstveno komunalni otpad i nadam se da ćemo vrlo brzo dobiti regionalnu deponiju u koju ćemo odlagati taj naš otpad i moći ćemo onda da proširimo našu delatnost na teritoriji opštine Koceljeva da i u drugim mestima skupljamo otpad kao što su Kamenica, Draginje, Sveleova i druga mesta gde jednostavno ćemo moći da omogućimo da građani odlažu otpad da preuzimamo i da to ide na regionalnu deponiju.

Dalje, trenutno se radi tržnica, pijaca u Koceljevi gde će biti omogućeno da kao zelena pijaca funkcioniše za opštinu Koceljeva za okolna mesta, kao i uređenje ukupnog tog prostora, tako da ćemo dobiti jedan kvalitetan prostor za tu vrstu delatnosti.

Želim da kažem nešto što je jako bitno, a to je da je izgrađeno obdanište. Potpuno novo obdanište koje po kapacitetu može da prihvati kompletno svu decu koja žele da idu u obdanište i da u tom objektu mogu da borave, a zna se da to obdanište ima kvalitet u smislu preuzimanja te dece i u vaspitanju dece.

Naravno, urađeno je dosta, renovirano je dosta škola, dom zdravlja, urađene su sportske sale u Donjem Crveljevu i Kamenici. Ono što je bitno, izgrađena je fabrika pirotehnike sa svim dozvolama i atestima. Možda je ona najkvalitetnija i najbezbednija u Evropi. Dobili su dozvolu i za probnu proizvodnju i primili su određen broj radnika. U narednom periodu prima se još radnika. Znači, dobili smo jednu proizvodnju koja je uglavnom izvozno orijentisana.

Počela je rekonstrukcija vatrogasnog doma, a dobiće se i novo vatrogasno vozilo tako da će kvalitet rada naših vatrogasaca, spasioca biti na višem nivou, što je dobro ukupno za sve građane naše opštine.

Državne institucije dobro i kvalitetno funkcionišu na teritoriji opštine Koceljeva, a posebno mi je drago, ukinuta 2005. godine, pre 18 godina, kada je bila neka druga vlast, kancelarija Ministarstva odbrane. Zna se da je opština Koceljeva ta koja je jedna od tih gde kažu da se rado ide u vojnike. Tako da ćemo do kraja godine dobiti kancelariju Minisitarsstva odbrane za teritoriju opštine Koceljeva tako da će naši građani koji su obveznici moći da koriste za svoje potrebe rad kancelarije.

Što se tiče poljoprivrede, to je jedna široka tema. Bila nam je ministarka u poseti kada smo imali skoro festival zimnice, mislim da je to jedan dobar i prestižan festival i verujte svake godine je sve bolje i bolje.

Dalje, ono što mi pokušavamo da radimo što se tiče seoskog područja, to je da povisimo kvalitet života na seoskom području, da omogućimo današnjim građanima koji žive na selu, koji se bave poljoprivredom imaju što bolje uslove za život, za rad i da sa time dižemo standard, a to je izgradnja puteva, elektrosnabdevanje, tamo gde je moguće vodu uraditi, telefone itd. i mislim da u tome uspevamo. Ja ću nešto kasnije konkretno navesti šta je to.

Još nešto što je jako bitno, sami smo svedoci da imamo vremenskih nepogoda vrlo često, tako da je protivgradna zaštita na tom području urađena pre dve godine vrlo kvalitetno, da mnogo bolje funkcioniše automatizovano, ali pored toga Mačvanski okrug, gde je i moja opština Koceljeva, dobili su mogućnost da dobiju 70% od cene polise osiguranja u poljoprivredi i na tome su naši građani jako zahvalni vama.

Dalje, ovaj deo možda i najviše interesuje građane moje opštine, a to su putevi i ulice. Počeće se vrlo brzo sa izgradnjom državnog puta Koceljeva, auto-put „Miloš Veliki“, koji je najkraća deonica do auto-puta od Koceljeve, tako da tom izgradnjom stanovništvo, građani i privreda dobiju brzu i sigurnu saobraćajnicu. To je nešto što podiže kvalitet rada i života u opštini Koceljeva. Uskoro kreće izgradnja ulice Žiće Dimitrijević u celoj njenoj dužini i u celom profilu. Raspisan je tender i uskoro se završava i radiće se u Koceljevi još 21 manja ulica.

Dalje, u seoskom području, gotovo u svim selima se radilo, radiće se veliki broj seoskih puteva gde je to nasušna potreba naših građana, jer imamo dosta tih puteva, zato što nam je selo razuđeno i mislim da će sa ovom izgradnjom dići kvalitet života u seoskom području.

Suma sumare, opština je veliko gradilište. Ubeđen sam da će narod prepoznati i da će 17. decembra glasati za svoju sadašnjost, bolju budućnost, odnosno glasaće za SNS. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovane koleginice i kolege, ja ću biti kratak. Imam neka tri pitanja.

Prvo, vezano za poljoprivredu. Ovde je bilo dosta reči oko eAgrara. Ja ću kratko o njemu. Bilo je ovde raznih mišljenja. Mislim da to treba prevazići i treba da se bavimo suštinom. Znači, za napredak poljoprivrede, za podsticaje koji treba da dođu na vreme, da ako dođu na vreme, da se iskoriste u poljoprivredu, da kako se borimo da dobijemo što veće iznose koje nam država daje, tako da dobijemo na vreme, a mislim da ćemo kroz eAgrar dobiti i tu brzinu koja nam do sada nije bila dobra strana.

Mislim da je eAgrar kvalitetan iskorak u funkciji registracije domaćinstava i konkurisanje za dobijanje određene državne pomoći koji se daju u poljoprivredu. Mislim da smo u tom delu dobili jedan ozbiljan iskorak i kvalitet.

Ono što je sigurno i u mojoj opštini i kod drugih da deo poljoprivrednika neće biti spreman da u toj digitalnoj ili elektronskoj komunikaciji može da odradi određene poslove.

Mi kao opština, odnosno opštinska uprava se opredelila da će za te koji ne budu bili spremni, da će ona umesto njih odraditi taj deo posla, tako da mi smo prevazišli taj problem gde eventualno određeni broj ljudi koji nije spreman da koristi nove tehnologije.

Smatramo da seljak ili poljoprivrednik trba da bude što više u njivi, u štali, u voćnjaku, a da mi koji se nalazimo u opštinskim institucijama treba da pomognemo tom našem proizvođaču da dobijemo što bolju i kvalitetniju hranu.

Dalje, ovde je bilo reči oko isplate premija osiguranja u poljoprivredi. Ja bih molio ministarku, s obzirom da ovo moje pitanje traje već dve, tri godine, a to je plaćanje 70% od premije osiguranja u poljoprivredi.

Moja opština i ja smo iz Mačvanskog okruga. Činjenica je da, pored drugih upravnih okruga koji su ugroženi vremenskim nepogodama, sigurno da je mačvanski okrug možda najugroženiji iz razloga što najveći deo mačvanskog okruga se naslanja na Drinu, a preko Drine imamo slabu protivgradnu zaštitu, tako da ona zona pored Drine objektivno je jako ugrožena i predlažem da, pored ostalih upravnih okruga, u tom povlašćenom položaju bude i Mačvanski okrug.

Nije ministarka tu, ali, svejedno, rekao bih nešto oko izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom. Jedna sjajna vest koju sam ja čuo danas, da je za regionalnu deponiju smeća u Kaleniću, da su otvorene ponude, da je postupak izbora izvođača radova na regionalnoj deponiji. Nadam se da neće to dugo potrajati, da će početi brzo izgradnja, da će ovih 11 opština i gradova koji učestvuju u regionalnoj deponiji Kalenić u smislu odvođenja svog otpada, odnosno smeća i da je to dobra vest za sve njih, pogotovo za moju opštinu koja praktično ima divlju deponiju, ima dosta divljih deponija. Nadam se da, ukoliko ovo bude prema onom kako je predviđeno, da ćemo uskoro biti u situaciji da taj naš otpad odvozimo na regionalnu deponiju, da divlje deponije saniramo, da možemo da proširimo našu delatnost ne samo na opštinske centre u smislu prikupljanja smeća, nego da to proširujemo i na druga seoska područja, jer sve više imamo otpada, smeća koje treba na kultivisan način prikupiti, obraditi i odvesti na regionalnu deponiju. Mislim da su to neke dobre vesti nadam se što se tiče i poljoprivrede i što se tiče Zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom da je to nešto dobro za ovu Srbiju, a pogotovo za moj kraj.

Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovane koleginice i kolege, prvo pitanje koje ću uputiti je pitanje predsedniku Narodne skupštine. Kada će i koje mere preduzeti prema poslanicima koji u okviru člana 287. Poslovnika Narodne skupštine traže obaveštenja i objašnjenja, a iznose neistine, poluistine i netačnosti?

Svaki od nas poslanika koji koristi pravo iz člana 287. Poslovnika Narodne skupštine je u obavezi da nastupi sa istinitim informacijama. Na kraju, to je i moralna obaveza, to je i poštovanje ovog doma, to je poštovanje glasača, poštovanje naroda koje zastupamo u Narodnoj skupštini.

Navešću primer iznošenja neistina. Osmog ovog meseca, kolega Boško Obradović je postavio određena pitanja vezana za opštinu Koceljeva, gde je izneo niz neistina, pa ću neke i navesti. Rekao je da je kolektor u mestu Donja Crneljiva u opštini Koceljeva urađen od norveške investicije, što je neistina. To je rađeno od sredstava opštine Koceljeva u procentu od 50% i 50% od sredstava države, odnosno nadležnog ministarstva.

Sledeće, pomenuo je kolega Obradović šest deponija, što nije istina, postoji samo jedna deponija.

Dalje je navedeno da lokalna vlast u opštini Koceljeva rešava određenu problematiku pod pritiskom Dveri, što je opet neistina. To ću objasniti i biće svima jasno. Ja ću uzeti samo podatak poslednjih parlamentarnih izbora na teritoriji opštine Koceljeva. Na parlamentarnim izborima Dveri zajedno sa POKS-om ili delom, na teritoriji opštine Koceljeva osvojili su 3,6% glasova. Same Dveri verovatno su ispod 2% glasova, pa je pitanje da li neko sa 2% ili ispod 2% podrške građana može da vrši pritisak za određeno funkcionisanje bilo kojeg nivoa vlasti, pa i lokalne.

Iz tih razloga, ja želim da kažem da smo tu svi da sarađujemo, da radimo, a ne da iznosimo neistine. Hoću da kažem da lokalna vlast u opštini Koceljeva funkcioniše u jednoj dobroj meri. Naravno da uvek treba raditi, raditi i raditi za dobrobit građana i ove naše Srbije. Napomenuću dva primera.

Naime, 1. septembra počelo je da radi novo obdanište sa potpuno novom opremom koje okuplja tu omladinu, socijalizuje, priprema je za školovanje, za budućnost. To obdanište može da primi svako dete koje hoće da ide sa teritorije opštine Koceljeva da koristi usluge obdaništa.

Prekjuče je potpisan ugovor o izgradnji pijace sa tržnicom koja će da košta preko tri miliona evra i koja će da ima svoju jednu punu funkciju i višenamensku funkciju. Rade se putevi, ulice, elektrosnabdevanje itd. Naravno da treba raditi i više i jače.

Zato molim predstavnike Narodne skupštine da nađe načina da se to više ne dešava.

Želim da verujem da je kolega Boško Obradović pogrešno i netačno informisan i da je to razlog plasiranja neistina. Ako je to tako, molio bih ga da ubuduće povede računa. Jednostavno, svi smo tu da se poštujemo i da informišemo građane o istini. U svakom slučaju, hvala mu što mi je dao priliku da sa ovog mesta pravilno i istinito informišem javnost.

Imam još jedno pitanje, nisam siguran da ću da stignem, ali ću onoliko koliko budem stigao, zamoliti predsedavajućeg da mi da pola minuta da obrazložim. Pitanje je – kada će Vlada i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i vodoprivrede izmeniti uredbu o podsticajima u poljoprivredi u ruralnom razvoju na taj način da se u članu 9. stav 2…

(Srđan Milivojević: Vreme.)

…na kraju tog stava dodaju reči: „Mačvanski okrug“. To bi značilo da će Ministarstvo poljoprivrede podsticaje isplaćivati u iznosu od 70% od premije osiguranja u poljoprivrednoj proizvodnji za Mačvanski upravni okrug umesto dosadašnjih 40%.

Imam još obrazloženja, ali zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Prethodni govornik je napomenuo nešto što mislim da nije tačno zato što pominjanje Republičkog geodetskog zavoda i zapošljavanje novih ljudi, jednostavno ova Vlada je uvidela potrebu za takvim nečim. Imajući u vidu, ja sam i govorio u svom obraćanju o značaju i radu Republičkog geodetskog zavoda, i naravno da tamo treba povećati broj ljudi iz razloga na poslove koje rade, obim, potrebu znanje.

To su uglavnom specifična znanja. Jednostavno, u jednoj državnoj instituciji ili posebnoj organizaciji treba onoliko ljudi koliko stvarno treba da bi zadovoljilo potrebe ove države.

Iz tih razloga mislim da to nije tačno i da zapošljavanje u Republičkom geodetskom zavodu, ti ljudi koji su zaposleni da će biti botovi Srpske napredne stranke, jednostavno ne stoji, jer znam kako se sprovodi postupak prijema u Republički geodetski zavod.

To radi u Vladi, ja mislim, određena institucija koja kada prima sprovodi sve ono što je potrebno i to traje i preko šest meseci. Mislim da sve ono što se negativno kaže za Republički geodetski zavod nije tačno. Na kraju krajeva, moje bazno obrazovanje je iz tog dela, tako da dosta dobro poznajem tu oblast.

Zahvaljujem.
Koleginice i kolege, svaki budžet, pa i ovaj izaziva dosta pažnje javnosti. Mi svi mislimo da možemo bolje rasporediti budžet i sigurno da bi najviše želeli da dobijemo sredstava za one potrebe gde su nam izraženi posebni interesi.

Međutim, predlagač kao Vlada ima najbolji pregled potreba po oblastima, najbolje može to da izbalansira, i naravno, ovoj našoj Vladi treba verovati da je napravila dobar predlog.

Po meni, bez obzira na veličinu sredstava koje imamo za pojedine pozicije najbitnije je ono što se tiče uspešnosti budžeta je realizacija i uspešnost projekata i investicija. Ako to dobro radimo onda sigurno doprinosimo ozbiljnom razvoju ove naše lepe Srbije.

Malopre ministar Vesić reče – mnoge ovde ne interesuje šta se radi, gradi i tako dalje, mene jako interesuje. Ja ću krenuti pojedinačno. Ono što je bitno i za Srbiju i za delove ove Srbije gde treba nešto raditi, a ja sam posebno zainteresovan za moj deo, odnosno moj kraj iz kojeg dolazim.

Elektro-snabdevanje. Predsednica Vlade je juče izjavila da imamo gubitke u prenosnoj elektro-mreži od 12%. Bilo bi poželjno da to smanjimo na 8%. Nadam se da ćemo u tome uspeti.

U toj prenosnoj mreži postoje objekti koji su sastavni deo prenosa mreže, to su trafo stanice. Izgradnja jedne takve trafo stanice 110/25 kilovolti, nadam se da ministarka dobro čuje, to je krovni elektro objekat u jednoj lokalnoj samoupravi, u smislu stabilnog snabdevanja električnom energijom.

Izdata je građevinska dozvola. Govorim o objektu iz vašeg resora. Izdata je građevinska dozvola, rešeni imovinski odnosi. Očekujem i od ministarke da u svemu tome učestvuje i da u sledećoj godini dobijemo trafo 110 do 120 kilovata.

Dalje, u okviru elektrosnabdevanja, rekonstrukcija dalekovoda Koceljeva – Banjani po 35 kilovolti kao rezervno napajanje za opštinu Koceljeva i Ub. Nadam se da će se i to uraditi sledeće godine, jer mislim da je to jako bitno za razvoj ove dve opštine.

Što se tiče ekologije, regionalna deponija u Kaleniću, odnosno njena izgradnja, tu se krenulo 2005. godine, pa smo imali probleme 2014. godine, kada smo imali poplave, pa se ta sredstva iz izgradnje Kalenića prebacila na rešavanje problema iz vodopoplava.

Juče sam čuo najavu ministarke da će u prvoj polovini sledeće godine da se krene sa izgradnjom, što me jako raduje i očekujem da to stvarno i bude, imajući neka saznanja šta se govorilo i prošle godine u ovoj Skupštini. Međutim, to je jako potrebno za taj kraj Srbije i mislim da se sve više opština opredeljuju za tu regionalnu deponiju Kalenić. Međutim, dok se to ne uradi, izgradi mi imamo ozbiljan problem sa smećem, gde se jednostavno davimo u tom smeću.

Ja bih molio da prevaziđemo tu situaciju još imajući u vidu da je u Koceljevu na deponiji izgrađena transfer stanica za opštine Vladimirci i Koceljeva i da jednostavno ni ta transfer stanica ne može da funkcioniše ukoliko ne funkcioniše regionalan deponija, u Kaleniću.

Do izgradnje regionalne deponije mislim da se moramo boriti sa sopstvenim smećem. Da bi to uradili, mi možemo opremati pojedine opštine, odnosno komunalna preduzeća koja se bave time sa određenom opremom. Mislim pravo na kamione smećare i kamione koji mogu da transportuju smeće i da ga dislociraju na mesta gde je to moguće, odnosno gde je prihvatljivo, naravno, dok se ne izgradi regionalna deponija.

Mislim da je to jedno ozbiljno pitanje gde mi u tom kraju moramo da se borimo. Nadamo se, kažem, da ćemo imati podršku i države.

Ovde bi nešto rekao o jednoj posebnoj organizaciji i to o Republičkom geodetskom zavodu. Ta reč posebna organizacija, meni se malo i sviđa, zato što smatram da je Republički geodetski zavod jedna posebna organizacija koja radi jedan ozbiljan posao, ozbiljan za državu, a on je prepoznatljiv po katastru nepokretnosti, o upisima prava na nepokretnostima, katastru vodova itd. Međutim, on sve više dobija na svom značaju. Država i Vlada prepoznaju značaj svega toga mislim da je to i ministar Vesić prepoznao i da, jednostavno, proširila se delatnost Republičkog geodetskog zavoda, kao što je, recimo, procena vrednosti nepokretnosti sa indeksom rasta tih nepokretnosti, a to doprinosi i poreskoj politici radi ravnomerne poreske politike, kao i razvoju tržišta nepokretnosti.

Ja ću navesti jedan primer. Na primer, UN imaju dokument o održivom razvoju sa 17 ciljeva. U svih 17 ciljeva geoprostorni podaci učestvuju u ozbiljnom obimu i procentu. Hoću da kažem da se oni kod nas rade i proizvode u Republičkom geodetskom zavodu. Iz svega toga Vlada je i donela određena akta gde, pored postojećih zaposlenih, treba zaposliti još 400 novih radnih mesta. Starost je bila u Republičkom geodetskom zavodu 55 godina, prosečna starost. Sada je 43. Nadam se da će primenom novih radnih mesta ta prosečna starost pasti ispod 40 godina.

Tamo imamo 850 diplomiranih inženjera, tehničke struke, od čega su 700 geoinformatičari. To su ljudi koji vuku struku napred. Pored njih, imamo i 150 drugih inženjera, kao i 300 pravnika. Imajući sve to u vidu i taj potencijal, tehnički intelekt itd, to je jednostavno neko ko taj Republički geodetski zavod vuče napred, a samim tim i ovu našu Republiku Srbiju.

U ostalom delu ja ću samo napomenuti nešto što sam i ranije govorio u ovoj skupštini, čisto telegrafski, kratko. Rekonstrukcija državnog puta Koceljeva, auto-put Miloš Veliki, mislim da je to neophodno i da će to ministar prepoznati da jednostavno vrlo brzo dobijamo rekonstruisan put gde bi mogli da imamo vezu sa auto-putem.

Dalje, izgradnja kanalizacije sa prečistačima za tri naselja u opštini Koceljeva. Vidi se da je to jedan krupan potez i verujte to možda nema dovoljan eho šta to sve znači, a znači mnogo.

Dalje, vodosnabdevanje vodom sa sistema Stuborovni, o tome sam pričao i mislim da je to sasvim jasno da to što pre treba staviti u funkciju vodosnabdevanja delova Srbije koji nemaju zdravu i ispravnu pijaću vodu.

Očekujem izmenu Uredbe na taj način da se Mačvanski okrug nađe u delu zato što je, jednostavno, na udaru grada, nezaštićen zato što nama gradobitni oblaci uglavnom dolaze preko Drine i domaćini koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom osiguravaju tu svoju proizvodnju, da se nađu u povoljnoj situaciju da subvencionišemo iznose tako da ti ljudi što vise osiguravaju, a samim tim da zaštite svoju proizvodnju i da je, naravno, razvijaju.

Naravno, ovog puta želim da kažem i oko izgradnje zelene pijace u Koceljevi sa tržnicom. To je, po mojim saznanjima iz ministarstva, pri samom kraju. Zahvalan sam i ministarstvu i ministru Martinoviću i nadam se da će ugovor biti potpisan na Svetog Nikolu ili oko Svetog Nikole.

Sve ovo što sam pričao mislim da je… naravno, i ono što nisam itd. mislim da je to neki opšti životni standard koji zajedno sa ličnim životnim standardom čini jednu celinu standarda, a samim tim dobar deo naših građana biće sa tim zadovoljan, tako da ovaj budžet koji nam je predložen daće nam mnogo povoljniju situaciju u narednom periodu.

Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovane koleginice i kolege, ja bih, prvo, krenuo od toga da je vreme složeno i teško i to je nesporno. Međutim, nijednoj Vladi nije bilo lako. Razna vremena su bila i ono što mi očekujemo od ove Vlade kada se završi izbor ministara i mandatara je da oni svi zajedno rade za bolji život svih naših građana. Zato se i biraju. Zato smo i mi izabrani od građana. Zato i mi biramo ovu našu Vladu u koju on ima poverenja, odnosno u kandidat za ministre i mandatara.

Ja ću da krenem od sporta. Mislim da sport nekako zaslužuje da je uvek negde na zadnjem mestu i svi mi smo se bavili sportom, fizičkom kulturom i svi smo mi u toj priči i zato je to ministarstvo, gledajući ukupno na sva ostala ministarstva jako bitno jer ono je ujedno i odraz zdravlja nacije. Ako je zdrava nacija, ona napreduje u ekonomiji, napreduje u odnosima, napreduje u bilo čemu i zato očekujem da Ministarstvo sporta, novi ministar jednostavno svi to imaju u vidu i da jednostavno budu dovoljno vidljivi.

Ono što posebno želim da kažem, sport uči ljude kada se bave sportom. Naravno, u sportu se i dobija i gubi. Kada se gubi, onda se sportisti nauče da dostojanstveno gube. Kada izgube pruže ruku protivniku, život ide dalje, sport ide dalje. Sledeći put ćemo mi pobediti itd. a to dostojanstvo u sportu i primati poraze na taj način sutra u životu jako pomaže. Pomaže da se prevaziđu teškoće. Naravno, svaki život donosi puno teškoća. Zato je sport i u tom delu jako bitan. Ono što svi znamo, sport je deo i opšte kulture.

Imamo predloženog novog ministra koji je čovek iz odbojke. Odbojka je sport koji je verovatno u zadnje vreme, a ne samo u zadnje vreme nešto što donosi radost ovoj državi u ovako teškim vremenima i ja ću gospodinu Gajiću ovde pred svima vama i pred građanima Srbije čestitati na tituli, duploj tituli naših odbojkašica, svetskog prvaka, pogotovo što je on predstavnik Odbojkaškog saveza Srbije.

Imajući to u vidu, ja predlažem gospodinu Gajiću da i kroz odbojku, gde je ceo život proveo u odbojci, čitajući njegovu biografiju, gde su njegovi uspesi, gde on to najbolje razume, naravno, i ostali delovi sporta, ali da bude sportski ministar, da ga ima više na terenu, da pomogne, pogotovo u odbojci. Naravno, može angažovati i određene kolege iz drugih sportova, da probamo da odbojku i druge sportove vratimo u one sredine koje su tradicionalno bile odbojkaške.

Ja sam iz opštine koja je tradicionalna odbojkaška, iz opštine Koceljeva, koja je dala i reprezentativku jednu gde smo osvojili i srebrnu medalju. Nevezano za to, bitno je da mi imamo masovnost i da imamo kvalitet rada sa tom decom.

Mislim da imamo dovoljno izgrađenih sportskih hala, verovatno ne dovoljno u meri u kojoj nam trebaju, ali odbojka ili neke druge odbojke mogu da se igraju i van hala. Znam kada je Koceljeva igrala u fabričkoj hali i ništa nam nije smetalo. Tada smo imali najveće uspehe.

Znači, mladima ne treba neki luksuz da bi se bavili sportom. Naravno, kada su sportska takmičenja, moraju da postoje i određene dimenzije određenih objekata za bavljenje sportom, kao što je to i odbojka, pogotovo u tom visinskom delu.

Tako da, eto, moj je predlog da to pokrenemo, da zajedno pokrenemo i poziv je ministru da među prvim opštinama koje bude posetio, to bude Koceljeva, pogotovu što Mačvanski i Kolubarski okrug ima tradiciju u odbojci, počev od Malog Zvornika, počev od Loznice, Šapca, Vladimiraca, Koceljeve, Ljiga, koji je u muškoj odbojci dominantan dugi niz godina i na kraju, Uba, koji je i državni prvak u ženskoj odbojci, tako da smo mi neko ko je sportski kraj. Izvolite, dođite, da to još pojačamo.

Drugo, želim da novoj ministarki za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, ako me čuje ministarka, ja bih molio, buduća ministarka, izvinjavam se. Imamo jedno vodosnabdevanje, klimatski uslovi su takvi kakvi jesu i ne možemo očekivati bolje uslove, čak mislim da će nam klimatski usovi biti sve gori i gori, i tamo gde imamo mogućnosti da izvršimo vodosnabdevanje zdravom, ispravnom, pijaćom vodom, ajmo da nam ti projekti ne zastaju. Hajde da probamo da to guramo. Izvinjavam se na toj reči, ali razumemo se.

Hoću da kažem o regionalnom vodosnabdevanju sa akumulacije „Stubo-Rovni“, iznad Valjeva, prema Bajinoj Bašti. Ako imamo tamo akumulaciono jezero koje je zahtevalo mnogo toga da se uradi, uradili, imali tehnički prijem, ajmo da tu vodu prerađujemo u fabrici vode i da snabdemo jedan grad plus šest opština koji nemaju zdrave i ispravne pijaće vode. I taj projekat je u toku. I ako to dobijemo, znate, krajevi koju budu imali zdravu i ispravnu pijaću vodu, imaće perspektivu i ostanka i opstanka i razvoja, a blizu smo. Ja ne bih hteo da govorim o drugim opštinama. Tu je grad Valjevo, ceo Kolubarski okrug, sem Osečine, Koceljeva, iz Mačvanskog okruga i Lazarevac. Lazarevac ima ozbiljne probleme u vodosnabdevanju i naravno, svi mi zajedno. Ako tamo, čini mi se da akumulacija vode na toj brani „Stubo-Rovni“ je 157 miliona kubika vode.

Drugo lakše pitanje, što se tiče vas i što očekujem da bude nastavljeno, zato što je započeto to pitanje, za Mačvanski okrug, s obzirom da je Mačvanski okrug uglavnom naslonjen na Drinu, mi sa druge strane Drine nemamo dobru protivgradnu odbranu i jednostavno, kada naiđu gradonosni oblaci, to se lako premešta ovamo i protivgradna zaštita teško može da to spreči.

Mi imamo tamo pomoćnu protivgradnu zaštitu. Međutim, to je jedan od najugroženijih delova Srbije. Oni koji osiguravaju svoj poljoprivredni deo kod osiguravajućih kuća, u tom delu, trebalo bi da imaju određenu privilegiju, kao što ima, čini mi se, pet okruga i da dođu na onih 70% koje država subvencioniše u smislu pomoći onima koji osiguravaju svoje poljoprivredne useve. Evo, to je moja molba, to je i započeto i mislim da tu treba i završiti.

Treću stvar koju želim da kažem, naravno, ima puno ovde stvari, ali ja sam izabrao neke tri osnovne, to je u okviru Ministarstva građevine, saobraćaja i infrastrukture. Mi imamo sjajan auto-put Miloš Veliki. Međutim, svaki auto-put pa i taj ima svoju punu primenu ukoliko su pristupne saobraćajnice u dobrom kvalitetu. Ako nemamo dobre pristupne saobraćajnice, onda ni auto-put nema svoj pun kapacitet i ono što treba.

Državni put reda 2a, broj 141, to je deo puta od Koceljeve do Miloša Velikog, auto-puta, preko Uba, on je državni put i on treba da se rekonstruiše u dužini od 22 kilometra. To je za početak. Mislim da ćemo mi razgovarati, da ne bih sad opterećivao današnju sednicu, razgovarati oko toga, ali to je nešto što bi opštini Koceljeva pružilo priliku da u svom delu, a Koceljeva se ozbiljno razvija, jednostavno bio jedan pun doprinos daljem razvoju.

Imajući u vidu da na 30-ak kilometra dobićemo auto-put do Šapca, na 30-ak dobićemo do Valjeva i ovo je 30-ak kilometara, tako da, pozicija opštine Koceljeva će biti u dobrom stanju kad uradimo i rekonstrukciju ovog puta.

Dalje, ono što mi se posebno svidelo, gospodine Vesiću, negde sam pročitao juče vašu izjavu o katastrima. I dobro je što ste prepoznali tu problematiku i tu teškoću. To je Republički geodetski zavod, koji ima svoje ispostave u svakom gradu i opštini i koji radi ozbiljan posao. Nije dovoljno vidljiv, ali je jako ozbiljan, zahtevan, i na kraju, zahteva specifična znanja.

Kad su hakeri napali državne institucije u državi, napali su prvo Republički geodetski zavod. Nisu oni to slučajno gađali tamo. Svaka država koja hoće da bude ozbiljna, ona hoće u katastru nepokretnosti da bude ozbiljna. Zato je to napadnuto. Država mora da stane, da su hakeri uspeli, molim vas, stala bi.

Zato je moj predlog da tu obratite pažnju, da podržite to, da radnike koji rade tamo, jednostavno, dobiju adekvatnu nagradu. Ne bih sad predlagao ni koliko, ni šta, ali neka specifična znanja, kao i u drugim oblastima, tako i ovde, treba platiti, a to državi treba.

Sledeće, geodezija, koja je osnov Republičkog geodetskog zavoda, odnosno Katastra, je nauka koja ide na svakoj izgradnji, na svakom objektu od početka do kraja. Nema dela gde geodezija nije prisutna, počev od ideje, razmišljanja, potrebnih podataka, urbanizma, izdavanja građevinskih dozvola, praćenja izgradnje, završetka izgradnje, snimanja tog objekta, izdavanja upotrebne dozvole nadležnog organa i obično se kaže kad se izda upotrebna dozvola, tu je kraj. Nije kraj. Tek kad se ta upotrebna dozvola upiše u katastar nepokretnosti sa, naravno, pravom svojine, onda je kraj. Znači, nema dela gde geodezija nije prisutna. Zato moramo obratiti pažnju.

Dalje, ima tu nekih predloga koji mislim da nisu u redu, da se upis prava svojine u katastru nepokretnosti koji vrši Republički geodetski zavod izmesti iz Republičkog geodetskog zavoda i da radi neko drugi.

Radi se o nepokretnostima, objektima, radi se o ovoj zgradi gde mi sedimo. Ne može to niko da radi, sem Republičkog geodetskog zavoda kao državne institucije, i to je sigurnost upisa. Zato treba o tome da povedete računa i da znate da ćete naleteti na tako nešto. Imam ja i po drugim ministarstvima itd. Nadam se da će budući ministar Martinović, ovo što su započeli u Koceljevu, određene investicije, jednostavno pogurati tu priču, da to ubrzamo. Naravno, tu su i ostali.

Završio bih sa nečim što je prisutno kroz celu ovu raspravu o Vladi. Kažu – Vlada velika. Ja mislim da za Anu Brnabić, mandatara, svaka Vlada je mala. Ako hoćete da radite, što više kvalitetnih ljudi, bolje ćete raditi. Postoji verovatno i optimum koliko ova država sa svim ovim problemima koje ima kod sebe specifičnim. Ni jedna država ne može da se uporedi i kažemo ona je ista. Mi kažemo u Francuskoj mala Vlada. Molim vas, mi sa Francuskom ne možemo da se poredimo zato što je tamo problematika jedna, a kod nas druga itd. Ne mora da znači da veličina jedne države da ima manje problema u odnosu na veličinu druge države. Ako Vlada radi, ona nije velika i nije skupa. To je nešto što treba prihvatiti kao realnost.

Sa ovim ću završiti. Kažu - ovo je Vlada kontinuiteta. Pa dobro je. Imali smo i prethodne vlade koje su dobro određivale svoj posao i treba poboljšavati rad i prethodnih vlada, mada je deo bivših ministara biće prisutan i u sledećoj Vladi.

Kaže – Vučićeva Vlada. Ljudi, nama treba da je čast da Vlada i predsednik države su u jednoj dobro korelaciji, da zajedno rade. Nemojmo da uzmemo da nam loši primeri komšija budu primeri kao i kod nas. Bolje da imamo dobru saradnju premijera i predsednika države, nego da imamo suprotna mišljenja i dva paralelna koloseka. Treba da imamo jedan kolosek, zajedno da radimo, predsednik države, Vlada, posebne organizacije, javni sektor i svi mi zajedno.

Ja bih, pored ta dva epiteta, dodao još jedan, a to je, imajući u vidu da već imate ministra unutra, da imamo velike uspehe odbojke. Neka bude ovo po uspehu odbojkaška vlada. Hvala.
Zahvaljujem.

Budžet za 2021. godinu, sa svim pratećim zakonima, je obećavajući i, naravno, mora se nositi sa svim problemima koji sleduju u sledećoj godini, pogotovo na svetskom i globalnom nivou, jer znamo da cena energenata raste i ne znamo tačno koliko će oni rasti u sledećoj godini.

Ono što je za nas najbitnije je da odlazak našeg predsednika kod predsednika Putina prođe dobro, da ova država dobije povoljne cene gasa, a to će biti najbolja vest za naše građane i našu privredu.

Iz budžeta se u najvećoj meri finansira putna mreža. Naravno, dobra putna mreža je uslov za razvoj jedne dobre države. Mi radimo sad glavne saobraćajnice, auto-puteve kao glavne saobraćajnice, a i druge nivoe puteva. Polako dolazi vreme da moramo i pristupne saobraćajnice raditi ili rekonstruisati postojeće, da bi ti glavni naši putevi imali jednu punu meru doprinosa razvoja ove države, naravno, i za tranzit koji se dešava kroz našu državu.

Zato opet pominjem, ja sam pominjao i ranije i mislim da postoji tu dobra volja, da je moja opština Koceljeva daleko od auto-puta "Miloš Veliki" 22 km. Postoji saobraćajnica koju treba rekonstruisati, dovesti u red i onda smo i mi blizu te saobraćajnice ako je pristupna saobraćajnica dobra. Naravno, Koceljeva će imati dobar put, već sad postojeći prema auto-putu koji ide do Šapca i brza saobraćajnica do Valjeva, odnosno do Iverka. Sa te tri saobraćajnice, taj prostor koji ima moja opština biće dobro povezan dobrim saobraćajnicama. Kad imamo takve saobraćajnice, onda je moguće i računati na dalji dobar razvoj te opštine.

Mislim da vodosnabdevanje i sada, a pogotovo u nekom budućem vremenu će biti najznačajnija infrastruktura za prostore koji to već nemaju ili nisu rešili do kraja ili su u velikom problemu. Tu se treba naslanjati na velike akumulacije, kao što je akumulacija „Stuborovni“, koja čini mi se da je zapremine 155 kubika vode i preradom te vode treba da se napoji ceo Kolubarski okrug, bez Osečine, sa Lazarevcem i Koceljevom.

U poodmakloj je fazi izrada dokumentacije. Ja se nadam da će u sledećoj godini to biti završeno i da će možda krenuti i javna nabavka. Ako sve to bude tako, jedan veliki prostor, značajan za Srbiju, biće mu omogućeno da ima sigurno i stabilno vodosnabdevanje.

Nadam se da će ova država, naravno, zajedno sa nama, sa lokalnim samoupravama, izneti taj posao kako treba i da će nam i građani i privreda na tim prostorima imati ispravnu zdravu pijaću vodu.

Ono što se nadovezuje na sve to, takođe su regulacije reka i rečnih tokova, pogotovo u ovim uslovima nepredviđenih klimatskih promena, imamo dosta padavina za kratko vreme i sve reke koje su sporije imaju problem kad su velike padavine da reše taj veliki dotok vode.

Reka Tamnava je jedna spora reka, a ima brze pritoke. Kad su velike padavine, onda smo u velikom riziku i velikom problemu. Prve poplave koje se u ovoj Srbiji pojave su na našoj teritoriji, moje opštine.

Dosta se radilo i radi se na regulaciji i same Tamnave i pritoka i to daje svoje rezultate. Naravno da treba još raditi. Planirano je to za sledeću godinu. Direkcija za vode, „Srbijavode“ imaju ozbiljan prilaz. Sad kada su bile ove zadnje velike padavine imali smo posetu direktora „Srbijavode“, Gorana Puzovića.

Ima tu jedna ozbiljnost koja se vidi iz njihovog rada i poslovanja. Nadam se da ćemo u sledećoj godini, ono što smo razgovarali, da će se to pretvoriti u realizaciju i da će reka Tamnava biti u najvećoj meri ugrožena.

Mi ne možemo očekivati kada su katastrofalne padavine da mi regulacijom sve to rešimo, ali možemo rešite visoke vode, srednje vode, pa čak i male vode.

Obično moji meštani kažu – čim se naoblači, Tamnava izlije. Još nije ni počela kiša da pada, Tamnava se izliva. Znači, brzo se izliva.

Ono što građane tog prostora interesuje, posebno interesuje, i drago mi je da je tu ministar poljoprivrede, mi smo razgovarali i ranije, to je prostor gde smo ugroženi u protivgradnoj zaštiti.

Naravno, država i ovo ministarstvo je odradilo svoj deo posla. Automatizovali su protivgradnu zaštitu i ona mnogo bolje funkcioniše nego ono prethodna. Međutim, mi imamo tu jedan problem koji mi teško možemo da rešimo, a to je da Mačvanski okrug koji se kompletno naslanja na Drinu jednostavno sa druge strane Drine nemamo ozbiljnu protivgradnu zaštitu i onda gradonosni oblaci dođu u meri u kojoj i kada se i napada protivgradnom zaštitom nije baš moguće do kraja to rešiti. Ono što se očekuje je da makar kroz finansiranje polisa osiguranja za poljoprivrednu proizvodnju to bude sa 40% na 70%.

Razgovarali smo i sa Ministarstvom, postoji dobra volja i u ministarstvu, Odboru za poljoprivredu. Narod tamo očekuje i nadam se da ćemo to realizovati za sledeću godinu, da Mačvanski okrug uđe u taj deo povlašćenog finansiranja, naravno iz opravdanih razloga rizika protivgradne zaštite, zato što je vrlo teško braniti taj prostor od grada.

Ono što želim da kažem, ono lepo što se danas dešavalo je vest od 10.00 časova koju je naš predsednik Republike Aleksandar Vučić najavio. To je finansiranje sporta, i to ozbiljno finansiranje koje do sada nije rađeno. Dugo ja funkcionišem i u politici, dugo sam i u sportu i mislim da ovako masovno finansiranje nikad nije bilo ponuđeno sa nivoa države.

Naravno, vidi se kad su reprezentacije postigle dobre rezultate, pojedinci na olimpijskim igrama, svetskim prvenstvima, evropskim prvenstvima, regionalnim prvenstvima, ali finansirati dobar ili najveći deo sportova u prvoj i drugoj ligi takmičarskih sportova to je ozbiljno, dobro i nešto što treba podržati.

Znate, vi u sportu ne možete da pogrešite. Iz sporta nikad niko nije izašao loš, iz ozbiljnog sporta. Da, mi imamo kvalitetne ljude, plus onaj zdravstveni deo koji je apsolutno tu.

Znate, u sportu se nauči nešto što se teško uči, a to je da dostojanstveno primite poraz kad se desi, a u životu se dešavaju vrlo često porazi.

Ono što ja očekujem, naravno kad država dobro funkcioniše, kad ima dobre prihode, naravno da će biti i proširenja za i druge nivoe sporta, one početne nivoe. Tu su školski sportovi, omladinski sportovi, amaterski sportovi.

Najveći broj naših najpoznatijih sportista upravo su iznikli iz takvih sredina, manjih sredina. Zato mislim da ulaganje u sportske hale, u zatvorene bazene, u atletske staze, u igrališta, tu možda ne treba direktno finansirati klubove, ali treba dati ili omogućiti uslove da ta omladina, da ta školska omladina, omladina, amateri, itd. jednostavno se bave sportom, da dobri treneri naprave dobre šampione i onda će oni dalje vraćati to ovoj zemlji kroz dobre rezultate na državnom nivou, regionalnom nivou, evropskom i svetskom nivou, kao što već imamo, imamo određene naše sportiste.

I najlepša vest i nju sam izabrao za kraj, a to je finansiranje novorođene dece, odnosno prvorođene, a biće i za drugorođeno i trećerođeno dete, to je nešto što se najlepše moglo desiti i sa time želim da završim današnju diskusiju. Hvala vam.
Zahvaljujem.

Podnošenje amandmana je u svakom slučaju želja da se poboljša zakon, da dobijemo kvalitetniji zakon, kao i sva rasprava koja traje oko zakona i zakonskih rešenja.

Želim nešto da kažem prvenstveno oko ovog Zakona o zaštiti prirode, jer jednostavno to je tako bitna stvar o kojoj svi treba da vodimo računa, jednostavno svi treba da damo svoj doprinos da što bolje zaštitimo prirodu.

Ima jedna rečenica koja se našla ovde u ovom materijalu i ja je moram pročitati, kratka je, a mislim da daje suštinu - moramo biti svesni činjenice da je priroda u svetu, ali i u našoj zemlji pod velikim pritiskom različitih faktora ugrožavanja.

Mislim da je tu negde suština gde nas opominje da mi previše ugrožavamo prirodu i da o tome moramo da povedemo računa, da to smanjimo ili potpuno izbacimo, naravno ako je moguće.

Ja hoću da na nekim živim primerima kažem iz nekih svojih saznanja odnose iz svoje opštine Koceljeva gde imamo loš primer, imamo i nekih dobrih primera. Reći ću da nam je, recimo, smetlište u Koceljevi u jako lošem stanju, nalazi se već u urbanoj zoni, neuređeno je, popunjeno. Tako da, to mora brzo da se rešava. Tačnije, u ovakvom obliku smeta normalnom funkcionisanju i životu ljudi koji žive u Koceljevi, a naročito oni koji su u neposrednoj okolini.

U okviru toga ili uz samo smetlište sagrađena je transfer stanica koja je urađena da bi zajedno sa regionalnom deponijom „Kalenić“ imala jednu zajedničku celinu i funkciju, tako da bi radom transfer stanice i regionalne deponije „Kalenić“ jednostavno smetlište dovedeno u jedno stanje da se može funkcionisati, dobro raditi i odlagati smeće na pravi način.

Ovde je ministarka rekla oko izgradnje „Kalenić“ regionalne deponije. Nadam se da ćemo početak izgradnje deponije doživeti u prvoj polovini sledeće godine, s obzirom da se radi o velikom zahvatu, i da ćemo i mi iz naše opštine koji smo osnivači regionalne deponije „Kalenić“ da smo jedni od tih 11 ili jedni od tih 15 budućih korisnika.

Mislim da s time i moja opština će doći u situaciju da jednostavno izbegnemo te loše stvari koje nam donosi neplanirano odlaganje smeća.

Ono što je dobro, ove godine se radi projektna dokumentacija, a sledeće godine će biti izgradnja, to su prečistači sa kanalizacijom, i to tri prečistača, jedan će biti u Koceljevi, drugi u Draginju, treći u Donjem Crniljevu, i okviru izgradnje prečistača dogradiće se i postojeća kanalizacija u onom nedostajućem delu, tako da ćemo na teritoriji opštine Koceljeva, gde ispuštamo kanalizaciju u reke, jednostavno sa prečistačima rešiti da prečišćena kanalizacija bude na tom nivou da može da bude sastavni deo reka. To je dobra stvar.

Dobro je i obnovljivi izvori energije. Mi ćemo u legendarnom selu Svileuva dobiti elektranu na biogas. Ona će u toku ove godine početi da se gradi, verovatno početkom sledeće godine biće u funkciji, gde ćemo na osnovu biogasa proizvoditi električnu energiju. Ukupan kapacitet elektrane je 6 megavata. To će biti jedna od većih elektrana na biogas i koristiće se u osnovi obnovljivi izvori energije. Ono što je još dobro, da ćemo nusproizvod, to je toplota, koristiti za grejanje, a verovatno i za izgradnju plastenika.

Ono što bih rekao, što se tiče Zakona o vodama, odnosno izmenama i dopunama, biću tu kratak. Ima tu dva člana koji zavređuju pažnju. Jedan je da će se praktično zakon primenjivati u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku, odnosno da će se upravni postupak sprovoditi na osnovu odredaba Zakona o vodama, a da ono što nije rešeno tim zakonom, da će se primeniti Zakon o opštem upravnom postupku.

Dalje se kaže ovde da će nepokretnosti, odnosno vode, objekti, jednostavno vlasništvo nad time će preći u javnu svojinu Republike Srbije. Srbija s time hoće da praktično se do kraja uozbilji i da se ozbiljno bavimo vodama i objektima oko vode. Sve to će sprovoditi katastar i Republički geodetski zavod, i brisanje i upis javne svojine.

U okviru vodosnabdevanja, mislim da je vodosnabdevanje ključna stvar za sve sredine, tako i za moju opštinu, gde ćemo u narednom periodu, sigurno ne u naredne dve godine, ali u narednim godinama, dobiti trajno stabilno snabdevanje zdravom pijaćom vodom akumulacije iz sistema „Stubo-Rovni“ i prečistača koji će se nalaziti u Valjevu. To će biti vodosnabdevanje za Kolubarski okrug, bez jedne opštine, to je Osečina, sa dodatim opštinama, Loznica i Koceljeva. Mislim da time ceo taj kraj dobija na kvalitetu života i ubuduće će se naročito meriti kvalitet života i opstanka na tim prostorima ako ima zdrave i ispravne pijaće vode. Mislim da smo to rešili. Treba da budemo strpljivi još par godina da se to reši i ti krajevi će sigurno biti snabdeveni kvalitetnom i ispravnom pijaćom vodom. Toliko. Hvala.
Zahvaljujem.

Poštovana gospodo, na današnjoj sednici razmatramo rebalans budžeta i prateće finansijske propise, uz rebalans budžeta u 2021. godini.

Juče je neko od poslanika rekao – malo je neuobičajeno da sada vršimo rebalans. Ja smatram da rebalans budžeta i prateće finansijske zakone treba menjati kad god se ukaže potreba za to, a to treba da radimo odgovorno, u interesu građana, u interesu privrede, a naročito ako se rebalansom, pored ostalog, raspoređuje višak prihoda u odnosu na planirani prihod. Znači da država dobro funkcioniše, ubira poreze i druge obaveze i samim tim i privreda dobro funkcioniše.

Ono na šta hoću da se skoncentrišem jeste poljoprivreda, jer ja dolazim iz krajeva gde je poljoprivreda dobro razvijena, gde ima potrebe da se ulaže u poljoprivredu, da se pomaže poljoprivrednicima. Ovim rebalansom je dato novih 5,5 milijardi i to je povećanje budžeta poljoprivrede za 10,43%. Ozbiljno povećanje. Kad se saberu sredstva koja su bila predviđena prvobitnim budžetom i rebalansom, to je 58,3 milijarde za poljoprivredu u Srbiji, što je 5% od ukupnog budžeta u ovoj godini, a to nam je i bio cilj, da ove godine stignemo do tih 5%.

U okviru cele poljoprivrede želeo bih danas da kažem nešto što mislim da je jako bitno i da interesuje naše poljoprivrednike, a pogotovo u pojedinim krajevima. Protivgradna zaštita ili zaštita naše poljoprivrede ili fabrike na otvorenom nebu. Ova država je krenula sa automatizacijom protivgradne zaštite u odnosu na manuelni deo, odnosno ručni deo i ta automatizacija u protivgradnoj zaštiti gde god je urađena pokazala se mnogo efikasnijom i boljom u smislu zaštite poljoprivrednih useva. Država će finansirati i dalje automatizaciju i mislim da će svi krajevi u Srbiji dobiti automatizovani sistem protivgradne zaštite.

Drugi aspekt zaštite poljoprivrede je preko osiguranja u poljoprivredi, odnosno poljoprivrednih useva. Kombinacija dobre protivgradne zaštite i osiguranja poljoprivrede je najbolja kombinacija. Međutim, vrlo često se desi da naši poljoprivredni proizvođači nisu dovoljno finansijski spremni da osiguraju svoje poljoprivredne useve, voće i vinograde i jednostavno ostanu bez tog vida osiguranja, a desi se da imamo u tom periodu grad, koji nam uništi poljoprivredne useve. Zato je tu država koja treba da pomaže, i pomaže, da premije osiguranja za poljoprivredu dotira sa određenim procentom.

Jedan kraj u Srbiji posebno zaslužuje pažnju, a to je mačvanski i sremski okrug. Ta dva okruga se nalaze na granici BiH i delom Hrvatske, a sa druge strane Drine je slaba protivgradna zaštita, tako da su nama mačvanski i sremski okrug najviše ugroženi, zato što nemamo protivgradnu zaštitu koja može sprečiti grad ranije nego što on dođe na tu teritoriju. To nam je prva linija gde grad napada, imajući u vidu neku analizu u poslednjih 10-15 godina, to su dva okruga koja su najviše ugroženi od grada. U ta dva okruga treba najviše i osiguravati poljoprivredne useve.

Međutim, mačvanski i kolubarski okrug nisu u onim okruzima koji dobijaju 70% od premije osiguranja i moj je predlog da jednostavno kroz ovaj rebalans i ova sredstva koja smo dobili, naknadna, uključimo i taj deo, tako da našu poljoprivredu u tim krajevima zaštitimo.

Kratko ću reći, ako pogledamo reljefni deo ta dva okruga, tu imamo ravnicu Srema, Mačve, imamo Pobrđe, Podrinje, Posavotamnave, Tamnave, imamo jedne fine krajeve Azbukovice i Rađevine, imamo Sokolske planine, Jagodnju, Cer, Frušku goru, ispresecane rekama Ljuboviđa, Jadrom, Tamnavom, Savom i naslonjeno na Drinu. Samo kad to kažete, vidite šta sve može u tim krajevima da se radi vezano za poljoprivredu i mislim da osiguranje u poljoprivredi treba da u tim krajevima bude u procentu od 70%.

Ta poljoprivreda je ugrožena tim rizicima i finansiranje od strane države kroz ovaj rebalans i kroz određene akte koje donosi Vlada jednostavno treba da budu u okviru onih okruga koji se posebno štite.

Ja neću previše danas govoriti, mislim da su kolege dosta rekle o svim drugim oblastima, ja sam samo govorio o jednom malom segmentu dobiti od rebalansa budžeta i pratećih zakona. Mislim da je ovo sjajan potez predsednika države i naše Vlade za celu Srbiju. Neka nam je srećno i hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovana gospodo, ja sam sa kolegom Birmančevićem podneo više amandmana po tri zakona i te amandmane je prihvatila Vlada na predlog Ministarstva, što smatramo da su amandmani kvalitetni. Mislim da su predloženi predlozi zakona kvalitetni, ali su i popravljeni sa ovim amandmanima pošto ih je Vlada već prihvatila i oni su već sastavni deo zakona.

Oblast koja se rešava ovim zakonima, naravno i amandmanima, koji će biti sastavni deo zakona, je sigurno nešto što nije moguće kvalitetan život bez ovih oblasti koje rešavaju ovi zakoni. Prvenstveno to je energetika, rudarstvo, geologija.

Ono što privlači posebnu pažnju u okviru ovih zakona, to je recimo u Zakonu o rudarstvu i geološkim istraživanjima. To je odobrenje koje se izdaje za istraživanje i gde je rok do sada bio 150 dana, sada je 15 dana.

Molim vas, to je deset puta. To je ogroman pomak, nadam se da će i realizacija biti takva. Na kraju, imali smo prakse kroz one građevinske zakone da vidimo da je i praksa pokazala ono što se predlagalo ili što ste i vi predlagali, da je pokazala da je moguće.

Ovo je, po meni, jedan od najvećih pomaka zato što jednostavno ne možemo se više držati starih navika „neka, rešićemo“, „ima vremena“ itd. Jednostavno, svuda u svetu, pa i kod nas, život ide brzo, žuri, moramo ga sustizati. Naravno da to regulišemo zakonima.

Dalje, ova naknada za korišćenje binarnih sirovina, ona je podeljena, 60% ide budžetu Republike, a 40% ide lokalnim samoupravama tamo gde se te mineralne sirovine koriste.

Ja ću kratko reći što se tiče lokalnog dela tih 40% što pripada lokalnom budžetu, jednostavno ta sredstva popravljaju, koja dođu u lokalnu samoupravu, uglavnom ona treba da se koriste i mislim da se koriste za bolji život tih mesnih zajednica tamo gde se koriste određeni ti rudni resursi.

Dalje, izgradnja infrastrukture, naravno da sve to daje, raspored tih sredstava, naravno za realizaciju, saglasnost daje Ministarstvo i mislim da one treba da budu namenske, jednostavno da tamo gde se degradira to, taj deo jednostavno vratimo jedan kvalitetan život.

Dalje, postoji tu obaveza, obaveza i onih preduzeća koja eksploatišu određene mineralne sirovine ili rudna bogatstva da prilikom realizacije toga dođe do degradiranja zemljišta, jednostavno posle završene eksploatacije to zemljište u određenom periodu treba dovesti u neko pređašnje ili pređašnje stanje, da treba uložiti, da jednostavno to je i zakonska obaveza. Ali, ako se to ne uradi zakon predviđa da se može čak i uvesti stečaj za preduzeća koja to ne rade. Mislim da je to nešto ozbiljno i da se niko neće igrati sa takvim nečim ako ozbiljno radi svoj deo posla.

Nešto što ja hoću da naglasim je da je to aktuelno ovih dana, to je poznati naš jadarit ili litijum. Jadarit je dobio po nazivu, pošto se nalazi kraj reke Jadar, on već donosi određene rezultate, jer dolaze određeni investitori koji na osnovu tih nalazišta predviđaju da će im ta sirovina trebati za svoj razvoj.

Prvenstveno mislim da je to deo automobilske industrije ili deo baterija, jer litijum se koristi najviše za baterije, a nadamo se i zbog ekološkog momenta da će sve više biti automobila na baterijski pogon.

Dalje, ovde se malo govorilo, ali mislim da to zaslužuje pažnju – gasifikacija. Prema prostornom planu Srbije, regionalnim planovima, meni je najpoznatiji moj predeo Zapadne Srbije i jednostavno tamo gde ima gasa nama investitori lakše dolaze, te sredine se brže razvijaju. Najavljeno je da će u Valjevo relativno brzo doći gas, odnosno izvršiće se gasifikacija. Da bi on došao u Valjevo, on ide kroz opštine Kolubarskog okruga i mislim da iz tog dela Kolubarskog okruga treba da skrene i prema mojoj Koceljevi, odatle ide prema Vladimircima i spaja se sa šabačkim gasom. U Koceljevi ima čvorište gde se odvaja i ide preko Kamenice i Donjeg Crniljevo, gde postoji visoka peć, mislim dolaskom gasa da će se ta visoka peć ugasiti, odatle ide prema Osečini, od Osečine prema Krupnju, Ljuboviji itd. Tako da ta gasifikacija Zapadne Srbije, jednostavno taj kraj će učini mnogo boljim za život a ujedno i ekološki čistijim.

Još nešto što hoću da napomenem, mislim da je bitno za taj kraj, odnosno za tu lokalnu samoupravu, to je u samoj Koceljevi u ovoj godini treba da se uradi trafostanica 110/20 kilovolti. To je nešto za lokalnu samoupravu vrh u smislu i snabdevanja i kvaliteta električne energije, tako da korisnici, mislim naravno i na građane, a i na industriju i oni koji dosta koriste električnu energiju jednostavno će dobiti sigurnost i stabilnost u snabdevanje električnom energijom. Dalje, predviđena je i rekonstrukcija, odnosno rezervno napajanje da to ide iz pravca Banjana prema Koceljevi na dalekovodu od 35 kilovolti.

Ono što želim još da kažem i neću dugo, to su zelene investicije, zelena energija, poštovanje ekoloških standarda. Mislim da je to budućnost. To je nešto što nas sve štiti, što nas čini ozbiljnim i u regionalnom okruženju, a i šire.

Ovde je potpredsednica Vlade, odnosno ministarka rekla da ćemo imati 2040. godine 40% energije iz obnovljivih izvora, a da ćemo 2050. godine imati 50% energije iz obnovljivih izvora. Mislim da je to sjajno. Da bi se to realizovalo mora se ozbiljno prići i jedan od uvodnih koraka je sigurno donošenje ovih propisa o kojima danas raspravljamo.

Želim nešto da kažem o biogasu. Mislim da on zaslužuje pažnju zato što on ima jednu širinu, biogas u smislu primene u proizvodnji električne energije i zaštiti čovekove sredine, zato što jednostavno njihovim korišćenjem nemamo apsolutno zagađenje životne sredine, a on pored električne energije obavezno proizvodi i toplotnu energiju koja nije zanemarljiva i ako se pravilno koristi mislim da tu lokalne sredine imaju ozbiljne koristi.

Dalje, on čisti jedan teren od jednog viška biljne proizvodnje, gde obično ljudi spaljuju tako nešto. Svedoci smo da jednostavno to spaljivanje ima niz negativnih efekata, od kvaliteta zemljišta i uništavanja mikroživota, do zagađenja vazduha, do smetnji u saobraćaju itd. a može se kvalitetno iskoristiti.

Tako da elektrane na biogas mislim da su nešto što je korisno, a da bi ta elektrana mogla da radi ona jednostavno zahteva u procesu svoje proizvodnje i određen broj zapošljavanja. Tako da kada ukupno sagledamo čini mi se da tu imamo jedan pun kvaliteta uz priznanje svih ostalih obnovljivih izvora energije.

Nadam se i mislim da smo na dobrom putu da primenom ovih zakona u Koceljevi treba da nikne elektrana na biogas. Ja još se nadam, da praktično primenom ovih zakona i njihovom realizacijom da će relativno brzo doći do primene ovih zakona, odnosno do izgradnje elektrane na biogas.

Da bi ovi zakoni, naravno sa amandmanima, bili dobri mora da se obezbedi dobra primena ovih zakona. Na vama je tu odgovornost, prva odgovornost da se oni sprovedu i nadam se da ćemo imati dobru realizaciju, dobre zakone, dobro sprovođenje i ja vam želim sreću u tome. Hvala vam.
Zahvaljujem.

Uvažene koleginice i kolege, Predlog zakona o izmenama Zakona o popisu stanovništva domaćinstava i stanova u 2021. godini, osnovni razlog izmena ovog zakona je što je pandemija. Popis se odlaže za šest meseci i to su jasni razlozi zašto se odlaže popis za pola godine.

Nadam se da će za pola godine moći da se izvrši popis u jednom punom kapacitetu, jer imajući u vidu dosadašnju borbu sa pandemijom, angažovanje i rezultati predsednika države, Vlade i zdravstvenog sistema, jednostavno daju nam tu nadu da će za šest meseci pandemija već biti na kraju.

Što se tiče popisa, zli jezici kažu da je statistika tačan skup netačnih podataka. Ja kažem da je statistika tačan skup tačnih podataka. Nadam se da ćemo to i realizovati kroz ovaj popis.

Jako je bitno da se odgovorno, kvalitetno i tačno prikupe podaci sa terena. Na osnovu podataka sa terena rade se projekcije razvoja ove države u svim njenim oblastima.

Ono što ja posebno hoću da akcentujem, to je da iz ovog popisa izvučemo pravac ostanka i opstanka stanovništva u seoskom području, kao i opština sa većinskim seoskim stanovništvom. Jer, svedoci smo da jednostavno ti prostori nam se gase, a ti prostori su prepuni jednog srpskog bogatstva od poljoprivrede, preko rudnih bogatstava itd, da ne kažem preko reka, kvalitetne vode, šuma itd.

Ono što prvenstveno treba naći pravac i mogućnost da se omogući veliki broj brakova u seoskom području. Mi imamo veliki broj momaka u seoskim područjima koji nisu oženjeni. Treba da imamo veći broj brakova, veći broj dece. Samim tim omogućavamo i ostanak i opstanak stanovništva u seoskom području, a Srbija je u svim kriznim momentima, glavni oslonac imala u seoskom prostoru i seoskom stanovništvu.

Želim u okviru ovoga da istaknem, u okviru popisa, rad Republičkog geodetskog zavoda i rad radnih jedinica RGZ, odnosno katastara po gradovima i opštinama. Osnovne jedinice popisa su republika, gradovi, opštine, statistički krugovi i popisni krugovi.

Republički geodetski zavod sa svojim katastrima radi u toku vršenja popisa, ali osnovni rad mu je između popisa. Što znači da sve promene i izmene granica, popisnih jedinica, mislim prvenstveno na statističke i popisne krugove, se radi između popisa i jednostavno promene ukupnog sadržaja u okviru popisnih jedinica, odnosno prvenstveno onog popisnog kruga koji je osnovna jedinica popisa. Znači, ako se tu kvalitetno uradi ono što radi RGZ imamo i kvalitet popisa.

To je vrlo ozbiljan posao gde treba tačno definisati granice, da popisivači ne budu u dilemi, da se me preklapaju, da unutrašnji sadržaj jednostavno bude što ažurniji, mislim prvenstveno na nepokretnosti, na stanove, na ulice, na kućne brojeve, da bi jednostavno popisivaču bio lak i pojednostavljen posao.

Bez kvalitetnih podataka, koje radi Republički geodetski zavod, nije moguće uraditi kvalitetan popis. Nema kvalitetnog popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, bez dobro pripremljenih podataka popisnih krugova, kao osnovnih jedinica, odnosno dobrog rada Republičkog geodetskog zavoda i njegovih radnih jedinica, odnosno katastara, širom Srbije.

Ja sam ovo hteo da istaknem, jer ovaj važan i kontinuirani rad Republičkog zavoda, odnosno katastara, nije dovoljno vidljiv i on predstavlja bazu popisa. Kakva baza, takav i kvalitet popisa. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovane koleginice i kolege, ja ću isključivo pričati o izveštaju o DRI, zato što sam imao i prilike da budem učesnik toga sa druge strane i želim da podelim određena iskustva koja imam i imam određene predloge.

Prva funkcija DRI je kontrola. Kontrola koja treba da u javnom sektoru, ko koristi javne finansije, jednostavno da kaže da li se to radi dobro, da li ne i prvenstveno da usmeri da to se radi onako kako treba.

Mislim da su srećnici, ima veliki broj subjekata koji su u sistemu javnih finansija i da su oni srećnici tamo gde dođe DRI iz razloga što svaka kontrola, svaka inspekcija, svaka dobronamerna stvar, a mislim da je to DRI, je ta koja jednostavno, prvenstveno upućuje kako treba raditi pravilno koristiti sredstva. Ona jeste mlada, možda je među najmlađim, ali njeni efekti se vide jako dobro.

Ono drugo što se postiže radom DRI, to je ujednačavanje kriterijuma u radu sa finansijama. Znate, dok nije bilo ove institucije jednostavno svi smo mi čitali zakone, svi smo mi mislili da radimo najbolje, međutim kada kontrola prođe i svakom od korisnika javnih finansija usmeri ga kako treba da radim, mislim da se onda na nivou cele države ujednačuje ili ujednači sistem rada sa finansijama.

Mislim da je to jako dobra stvar. Ti korisnici javnih finansija mogu međusobno da komuniciraju naravno u jednom pozitivnom smislu, u smislu da to najbolje rade.

Treća stvar koja je po meni jako bitna, a to je da na osnovu iskustva koje DRI stiče svojim pregledima u raznim institucijama države jednostavno predlaže nadležnima promenu zakonske regulative i podzakonske regulative. To je jako dobra stvar i mislim da je to jedna od najbitnijih stvari koje oni mogu da doprinesu jednom dobrom radu u buduće.

Vidim da je ovde u izveštaju rečeno šta je prihvaćeno, šta se predlaže, a nije prihvaćeno itd. Mislim da je to jako dobra stvar i da na tome treba istrajavati i nadležnima koji donose, odnosno predlažu zakone, naravno da deo tih propisa se donosi u ovoj Skupštini, deo verovatno na nivou Vlade, deo na nivou ministarstava i drugih subjekata, jednostavno iskustvo koje vi nosite mislim da daje dobre predloge i dobra rešenja. To treba da nastavite, da budete uporni u svojim predlozima.

U okviru toga, ja hoću da kažem nešto i stalno istrajavam na tome da jednostavno objasnim da nešto što treba uraditi treba uraditi i mislim da imamo slično mišljenje sa DRI, a to je u lokalnom budžetu predviđeni deficit od 10% ili minus 10%.

Šta to znači? Znači da ukoliko imate mogućnosti kada donosite budžet za sledeću godinu vi predvidite da ako vam je budžet 500 miliona da možete još 50 miliona da potrošite preko tih 500 miliona, naravno ako imate sredstava.

Šta biva ako imate i više sredstava, kvalitetnih? Zašto da ne potrošite i više? To dosad nije bila praksa.

Znate, pogotovo je to, budžet se donosi na nivou godine, ali kod malih opština koje imaju male budžete, recimo zna se da će kroz naredne dve, tri, četiri godine da se radi neka veća investicija gde treba da učestvujete vi kao mala opština sa više sredstava.

Naravno, ako ste dobri domaćini vi ćete u dve, tri, četiri godine da ostavljate deo sredstava da bi u trećoj, četvrtoj godini koristili za jednu veću investiciju na vašoj teritoriji. Vas posle ograniči to, tih 10% da ne možete da prekoračite taj budžetski deficit, što je apsurdno.

Zato, ako neki opštinski budžet ili gradski budžet, prvenstveno mislim na male opštine, rekao sam iz kojih razloga, ako redovno servisira budžetske korisnike, znači plaća sve račune, odnosno potrebe koje budžet inače plaća, ako sve obaveze ili račune plati, na nuli je, što se tiče računa i plaćanja. Ako nemate ni jednog kredita, zaduženja, a imate sredstva na računu zašto takvom budžetu ne bi dozvolili deficit da bude više od 10% u tim posebnim slučajevima?

Zato predlažem da i dalje istrajavamo na jednoj dobroj, pozitivnoj stvari, jer samim tim mi dižemo tu opštinu. Ako dižemo pojedine opštine i gradove, dižemo i celu Srbiju. Zašto bi ta sredstva stajala zarobljena? Ona su zarobljena, njih ne možemo da koristimo. Možemo samo da ih ostavimo u banci gde će se naplaćivati neka kamata, itd. Mislim da to ne treba da bude krajnji cilj korišćenja sredstava.

Sredstva treba da se, budžetska sredstva, koriste na pravi način, ne da stoje stalno u banci, nego da se ona okreću kroz dobre investicije u ovoj Srbiji.

Zato mislim da, i predlažem, da i dalje istrajavamo, odnosno prvenstveno vi, a mi kao poslanici da podržimo takvo rešenje.

Evo, s tim ću završiti, mislim da ste vi kao institucija, dobrodošli svuda gde se koriste sredstva javnih finansija. Dobro došli i hvala vam.
Zahvaljujem, predsedniče.

Kada pričamo o amandmanima, s obzirom da je ovaj amandman Vladin, naravno da ćemo ga podržati, ja lično i poslanička grupa SNS.

Budžet po mom skromnom mišljenju je kućni novčanik sa velikim brojem ukućana, sa velikim potrebama i velikim zahtevima. Nije lako vladati sa velikim potrebama, velikim zahtevima, ali čini mi se da ova Vlada, predsednik, jako dobro to rade. Da bi imali dobar budžet moramo da imamo uspešnu prihodnu stranu. Malo se priča o prihodnoj strani, ali ako imamo dobru prihodnu stranu, imamo u osnovi dobru ekonomiju, što nam je svima cilj da imamo dobru ekonomiju, onda imamo dobre prihode, dobru naplatu, dobru realizaciju i podizanje standarda građana.

Kada smo kod kućnih domaćina itd, mislim da poljoprivreda zaslužuje veliku pažnju i ovim budžetom je to i urađeno. U ovoj godini je za poljoprivredu odvojeno 60 milijardi dinara ili 5,2% više nego budžet iz prošle godine, a u apsolutnom iznosu to je 3,6 milijardi.

Svi mi znamo da poljoprivreda, seljaci naši, kada god je najteže oni najbolje nose krizne momente, od ratnih uslova i svih drugih, a pokazalo se da i u ovoj pandemiji korona virusa to jako dobro rade.

U osnovi gledajući, poljoprivreda jeste u finalu proizvodnja hrane. Kada se sa pažnjom gleda poljoprivreda i prema odnosi i finansijski sa pažnjom i sa mogućnostima koje ovaj budžet omogućava, mislim da će i naša poljoprivreda da uznapreduje u odnosu na sadašnji nivo.

Pominje se ovde često standard. Najčešće spominjemo onaj lični standard. To su plate i penzije. Sjajno. Čak i u perspektivi da ćemo imati 430 evra prosečnu penziju i 900 evra prosečnu platu. Da bi bio ukupni standard dobar mora da se postigne i opšti standard. Kad se ukrste ta dva onda se dobije ukupan dobar standard. Opšti standard je obezbeđivanje naših građana dobrom infrastrukturom. Prvenstveno se tu misli na puteve, na vodu, na struju, na trotoar, na javnu rasvetu, kanalizaciju itd.

Taj opšti standard vidimo i sami da je ovim budžetom i prethodnim budžetima se dosta predviđa ulaganja. Ako mi podignemo taj opšti standard, samim tim smo podigli i lični standard svih naših građana.

Kada je to u pitanju, ja ću reći nešto oko puteva. Recimo, moja opština Koceljeva se nalazi na tridesetak kilometara od autoputeva ili budućih autoputeva. To je od Miloša Velikog tridesetak kilometara, od budućeg autoputa Ruma-Šabac tridesetak kilometara i budućeg puta do Valjeva, odnosno do Iverka, to je tridesetak kilometara. Znači, jako dobra pozicija što se tiče autoputeva.

Da bi ti autoputevi imali pun svoj značaj moraju pristupne saobraćajnice do autoputeva da se renoviraju, da se grade i ta mreža nižih puteva bude u jednom dobrom stanju da bi sva mesta imala jedan dobar pristup autoputevima i brzim putevima.

Zato predlažem, ja sam to i ranije govorio, da se državni put od Koceljeve do Miloša Velikog preko Uba renovira, da bi Koceljeva dobila dobru saobraćajnicu do autoputa, dok se ne izgrade putevi do Šapca, odnosno do Valjeva.

Započeta je rekonstrukcija državnog puta od Koceljeve do Osečine, odnosno do Ljubovije i urađeno je nekih sedam kilometara. Predlažem da se taj put, znači Koceljeva preko Donjeg Crniljeva i Kamenice do Osečine ubrza, da se renovira. Od Osečine, naravno predlažem preko Pecke, Proslopa do Ljubovije, odnosno preko novog mosta na Drini do Bratunca. Mislim da je to jedna zanimljiva saobraćajnica prema kojoj treba da se odnosimo na način da u zapadnoj Srbiji imamo tu žilu kucavicu koja se provlači kroz unutrašnji deo pa izlazi na Drinu.

Mislim da je došlo vreme i dolazi vreme da moramo da se spustimo na nivo da radimo i one manje značajne puteve ili seoske puteve. Mi imamo uglavnom u Srbiji razuđen sistem naselja, odnosno u seoskom području u Srbiji, isključujući Vojvodinu. Tamo da bi nam narod ostao, opstao na tim svojim posedima moraju da imaju i tu osnovnu dobru infrastrukturu. Lokalne samouprave treba da rade tu infrastrukturu, ali mislim da pomoć države bi trebala isto da dođe u datom momentu, jer ako mi uradimo glavne saobraćajnice, a ne uradimo one kapilarne, onda nismo to približili dovoljno građanima, a cilj nam je da približimo svim građanima da imaju dobar put. Naravno, to se odnosi i na vodu, to se odnosi i na dobru struju, telekomunikacije bez kojih danas, praktično, nije moguće funkcionisati.

Zato predlažem da u današnjem i u sledećem razmatranjima oko izgradnje puteva razmišljamo i o putevima nižeg reda.

Vodosnabdevanje, možda je voda najbitnija infrastruktura, i imajući u vidu kakva su kretanja u svetu, voda je već postojala i postoji strateška stvar koju… pijaća voda će biti ta koja će opredeljivati razvoj jedne sredine, jer ko ima dovoljno količine pijaće vode mislim da je njemu mislim da je njemu perspektiva zagarantovana.

Ja ću reći nešto oko regionalnog vodovoda koji je vezan za akumulaciju stuborolni. Akumulacija stuborolni je završena. I ako se ja ne varam radi se oko 153 ili 155 biliona kubika vode. Ta voda još nije dobila svoj pun značaj. Ona je u akumulaciji, ona mora da se preradi i da se omogući stanovništvu da je koristi.

Tu su Vlada i predsednik države pokrenuli jednu akciju. Jedan grad i šest opština praktično će se snabdevati sa tog vodosistema i to je je jednu ozbiljnu akcija. Mislim da se tu dosta odradilo i uradilo, ali tek nam predstoji završetak projektovanja i sve te papirologije koja prati da bi to moglo da se gradi, odnosno da se obezbede sredstva. Tu je grad Valjevo, Lazarevac, Ljig, Ub, Mionica, Lajkovac i Koceljeva. Sve te sredine nemaju dovoljne količine vode ili nemaju dovoljno perspektivne količine vode. Mislim da se tu izdvaja Lazarevac, ali i sve ostale opštine imaju veliku potrebu za vodosnabdevanjem.

Iz tih razloga predlažem da iskoristimo što pre akumulaciju stuba Rovni da bi ovaj jedan grad i ovih šest opština što pre napojili. Naravno, kao prečistač koji treba da se na pećini radi u Valjevu, itd.

Mislim da sve ovo nositi u ovim vremenima nije lako, ali stabilna i rastuća ekonomija u Srbiji je jedino mogla da podnese ovakav teret pandemije korona virusa i da ostane po ekonomskom rastu najbolja u Evropi i u ovoj godini i u predviđanjima za naredne dve godine.

Ono sa čime želim da završim današnje obraćanje to je da kažem da, pored svih davanja i stimulansa koji su dati u ovoj godini, svakom punoletnom građaninu dato je po 100 evra, to je opšte poznata stvar, međutim ni jedan vladar u Srbiji od postanka Srbije do dana današnjeg nije dao svakom punoletnom građaninu 100 evra. Znači, ni jedan jedini. Prvi put se to desilo sad. Znači, narod je jako zadovoljan. Mali broj, naravno, kao i svugde, ali jedini vladar je Aleksandar Vučić koji je omogućio da se svakom punoletnom građaninu da 100 evra u ovom kriznom momentu.

Ja mu se zahvaljujem u ime svih građana koji su primili tih 100 evra, a naravno i u svoje ime i želim napredak ovoj Srbiji pod vođstvom našeg predsednika Aleksandra Vučića i Vlade Republike Srbije.

Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Ovde je povređen Poslovnik, jer je izrečena neistina koja je već u javnosti izneta nekoliko puta. Gospodin Šešelj je rekao da je fabrika „Rauh“ sokovi po radniku primila 70 i nešto hiljada donaciju od države, što nije tačno. Ja sam ovde i u Skupštini demantovao, kada je bilo pitanje od gospodina Ševarlića, predsednik države je to demantovao javno. Postoji ugovor gde kaže da se po radniku dobilo 3.000 evra. Molim, da se ne barata sa jednom pogrešnom činjenicom, zbog javnosti i istine. „Rauh“ je jedna jako dobra i korektna firma koja posluje u ovoj državi. Hvala.

(Vojislav Šešelj: Može li kratka replika.)
Zahvaljujem.

Želim ovde neke stvari da kažem. Možda neću imati sistematizovano, ali mislim da ću reći neke bitne stvari.

Ovde kolega Neđo Jovanović, koji je vrsni pravnik, vrlo često je pominjao advokate i njihov status u katastrima, odnosno u službama za katastar nepokretnosti. Ja sam i prošli put rekao, mislim da kolega Jovanović nije bio tu, mislim da advokati imaju dobar status što se tiče Službe za katastar nepokretnosti, jer ja to nosim sa terena. To je moja struka i znam te odnose. Mislim da tih deset meseci nije neki problem, mislim da nije problem. Mislim da tu generalno ima problem, a to je spremnost pravnika po završenom fakultetu da se uključe u rad u katastrima, odnosno u Republičkom geodetskom zavodu.

Mislim da tu treba obrazovanje da napravi određenu specijalizaciju i da određeni broj ljudi na pravnom fakultetu ili na građevinskom, odnosno odseku za geodeziju školujemo da budu spremni da prihvate tu materiju, kada dođu da budu potpuno spremni. Jednostavno, nisu oni krivci, ti ljudi nisu krivci, jer pravnik koji izađe iz katastra, koji je prošao tu materiju, oni su sjajni pravnici u materiji koju obrađuje ovaj deo. Zato mislim da to zaslužuje pažnju obrazovnog sistema, da taj profil pravnika školujemo. Možda ne svake godine, možda svake druge ili svake treće itd, ali mislim da treba da dobijemo takve pravnike koji će biti spremni da prihvate tu materiju odmah. Jer materija nije svakidašnja, nije laka za razumevanje, pogotovo pravnicima koji su iz društvenih oblasti. Jednostavno, rekao sam, generalno govoreći, geodezija je primenjena matematika.

Dalje, ovde je koleginica rekla da stanje u katastrima nije dobro. To je jedan opšti deo – nije dobro. Ja nisam bio sve vreme ovde, možda nisam čuo sve, ali to je jedna generalna ocena gde možete da kažete uvek – nije dobro. Pitam, šta nije dobro? Ako sam neko ko je iz te branše, iz te profesije, koji je dugo radio, koji je nosio određene aktivnosti itd, znam kako je bilo ranije, kakvo je stanje sada. Ako uzmemo da je u jednom kratkom roku kompletan premer na nivou Srbije digitalizovan, ljudi, to je takva masa podataka koja se morala digitalizovati iz analognog oblika, da sve dobijete u koordinatama i da jednim stiskom dugmeta danas dobijete parcelu bilo gde u Srbiji, sa svim podacima koji trebaju. Mislim da je to strašan napredak.

Puno toga je urađeno. Naravno da treba raditi. Osnovni problem što se tiče rada Republičkog geodetskog zavoda, odnosno službi za katastar nepokretnosti po lokalnim jedinicama, jer su oni nosioci posla, osnovni problem je nedovoljno poznavanje te materije i nedovoljno poznavanje obaveza nas koji smo nosioci na nepokretnoj imovini. Jednostavno, mi smo neodgovorni prema tome. Ja sam naveo primer naše neodgovornosti koja je indirektno vezana za službe za katastar nepokretnosti, a to su, recimo, ostavinski postupci. Čim se ostavinski postupak ne uradi u prvom naslednom kolenu, drugo, treće kada dođe da nasledi nešto, naslednici se i ne poznaju. Ne može tu da bude kriv katastar. Nije on kriv za to.

Dalje, tamo piše da svaku promenu na nepokretnosti, da smo mi koji smo vlasnici, odnosno korisnici nepokretnosti dužni da prijavimo u roku od 30 dana. Ja ne znam da li i jedan posto nas to uradi u Srbiji, sem kada nam zatreba, ako hoćemo da ostvarimo neka prava, prvenstveno mislim na ove kreditne linije. I uvek nam je neko drugi… Znači, mi smo u obavezi da poštujemo onu imovinu koju imamo i da poštujemo zakonske propise.

Ovo što danas radimo i što smo prekjuče radili, ovde su poboljšanja, sjajna poboljšanja, ubrzanja, olakšanja. Sa ovim izmenama nigde nema suštine. Tehničko smo ovo doterali da bude lakše i građanima i nosiocima prava i vlasnicima i Republičkom geodetskom zavodu, naravno, i ovoj državi.

Republički geodetski zavod, ja sam ovde, kolega predsedavajući me je presekao prošli put, prekjuče kada sam iznosio jedan podatak i hteo da uzmem primer ove Narodne skupštine, gde sam zamolio kolege iz Starog grada da nam dostave listu nepokretnosti i kopiju plana. Hteo sam da ova Srbija i čuje i vidi da li smo mi odgovorni ovde koji rukovodimo ovim delom ovde, ne mislim na nas poslanike, ali smo naravno i mi odgovorni za tako nešto, i da li je ova nepokretnost upisana kako treba. Na pola sam prekinut, samo da kažem, hvala bogu da je to urađeno kako treba i da je ovo spomenik kulture i to je upisano kao zabeležba.

Znači, ovde postoji deoba odgovornosti na određenim nepokretnostima. Ukoliko smo mi kao vlasnici nepokretnosti, naravno, Republički geodetski zavod koji je deo državne uprave, kao posebna organizacija, ako smo zajedno odgovorni i ako to dobro razumemo, mislim da će ovaj posao mnogo, mnogo bolje da ide nego da samo okrivimo državu, odnosno Republički geodetski zavod. To su činjenice. Hajde svi zajedno da pomognemo, jer bez Republičkog geodetskog zavoda ne može nijedna država da funkcioniše. Uređen sistem nepokretne imovine je nešto što svaka država želi da ima jer na to se naslanja sve, ceo život koji funkcioniše u jednoj državi.

Zato nam je i ovaj doprinos da to postignemo i da nam ova država funkcioniše na pravi način. Zahvaljujem.