Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Novica Tončev

Novica Tončev

Socijalistička partija Srbije

Govori

Poštovani predsedniče Skupštine, predsednice Vlade, kolege ministri, narodni poslanici.
Evo da odgovorim kolegi, bivšem kolegi i predsedniku opštine, koji je vodio isto opštinu kao i ja. Počeću prvo, rekli ste od štete koja je nanesena ovim elementarnim nepogodama, odnosno poplavama u manje razvijenim opštinama.
Kao što znamo od 55 opština, šteta i poplave su bile u 20 nerazvijenih opština. To su Lebane, Doljevac, Rekovac, Aleksinac, Sjenica, Babušnica, Ražanj, Medveđa, Kuršumlija, Brus, Vladičin Han, Žitorađa, Blace, Kučevo, Petrovac na Mlavi, Trgovište, Bojnik, Priboj, Žagubica i Varvarin.
Što se tiče Vlade Srbije videli smo da su svi ministri bili zaduženi da odemo, da obiđemo, da razgovaramo sa ljudima. Ja sam uzeo za sebe pravo da kao inženjer sastavim jedan pregled i jednu analizu trenutnog stanja što se tiče poplava. To sam predao Vladi Srbije i predsednici Vlade, ali i vama hoću da kažem o čemu se radi. Najbolje je ljudi uraditi preventivu jer je preventiva uvek jeftinija o posledica. Kao što znamo bujične poplave su dominantan faktor u Republici Srbiji i one nisu posledica klimatskih promena, već višegodišnjeg nečinjenja, odnosno izostanka investicionog ciklusa u protiv-erozivnoj zaštiti.
Jedna od stvari je takođe zbog čega nam se dešavalo, odsustvo zakonske regulative koja ne sagledava probleme bujičnih poplava, onda odsustvo sistematskog, preventivnog finansiranja i bavljenja posledicama što je višestruko skuplje kasnije.
Kao što znamo, vi ste kolega poslaniče bili predsednik opštine, Zakon o vodama definiše vodotokove drugog reda koje su u nadležnosti jedinica lokalnih samouprava, a one nemaju kapacitete niti kadrovske niti finansijske da se time bave. Davne 1953. godine bio je Zakon o zaštiti zemljišta i bila je mreža područja specijalizovanih preduzeća, tzv. reonske sekcije za zaštitu zemljišta i uređenje bujica. To su bila sledeća vodoprivredan preduzeća „Erozija“ Vladičin Han, „Erozija“ Niš, „Erozija“ Valjevo, „Erozija“ Loznica, Kragujevac, „Erozija“ Užice, Zapadna Morava, „Erozija“ Kraljevo, ali posle privatizacije ova preduzeća su nažalost nisu se više bavila niti poplavama niti bujicama i zato mi kao Vlada Srbije treba da učinimo da povratimo, odnosno da donesemo takve zakone koji će se baviti bujicama, odnosno da uradimo preventivu, ne posledice.
Takođe posledice su nekontrolisana seča šuma i odsustvo inspekcijskog nadzora. To treba mi kao Vlada da odradimo, lokalne samouprave takođe, ali ovde ima i lična odgovornost građana koji se moraju ovim da se pozabave.
Mi kao kabinet i ja kao inženjer sam uradio ovu analizu i mi ćemo svakom od predsednika ovih opština da pošaljemo i da pomognemo i spremni smo u svaku opštinu da napravimo predmet i predračun svih šteta koje su tu, a onda Vlada Srbije i Ministarstvo finansija će da odluče oko plaćanja tih šteta, ja za to nisam zadužen.
Što se tiče besplatnih udžbenika za učenike koji pohađaju školu u ovim nerazvijenim opštinama, posle izjave predsednika, odnosno gradonačelnika Beograda ja sam takođe tražio da pokušamo da Vlada Srbije obezbedi novac za besplatne udžbenike i u ovim bar siromašnim opštinama. Mi smo kao kabinet sakupili koliko bi para trebalo i mogu da vam kažem da za sve 44 lokalne samouprave gde je obuhvaćeno 46.000 učenika, iznos cifre je, odnosno novac koji je potreban 667 miliona dinara. O ovome ću da razgovaram sa predsednicom Vlade, sa ministrom finansija, jer ja o ovome ne mogu da odlučim kao ministar. Ako ima mogućnost Vlada Srbije bilo bi dobro i korisno da i učenici koji uče škole u manje razvijenim opštinama takođe budu sagledani. Hvala lepo.
Poštovani predsedniče Skupštine, poštovana predsednice Vlade, kolege ministri, narodni poslanici, hoću da kažem prethodnom poslaniku koji je postavio pitanje, gospodinu Bulatoviću, sve je u redu što je rekao ali nije u redu što je nosio lutku Slobodana Miloševića kao socijalista. To sam mu sigurno zamerio.
Što se tiče pitanja koje je postavio kolega iz Svrljiga, kao što znate, kolega, vi ste bili predsednik jedne nerazvijene opštine. Ovde ima još poslanika koji su bili predsednici, kao što je Nenad Mitrović, koji je sada u opoziciji, Miki Aleksić je takođe vodio jednu malu opštinu, a i ja sam bio predsednik opštine, tako da su ti problemi oduvek bili najviše u manje razvijenim opštinama.
Ali, formiranjem ovog ministra, Vlada Srbije a i predsednik Vučić sigurno razmišljaju o razvoju ovih nerazvijenih opština. Ja sam obišao skoro sve te opštine i u razgovoru sam evidentirao nekoliko problema koje sam izneo i na sastancima Vlade Srbije i razgovarao sa ministrom finansija.
Najveći problem u ovim opštinama nam je to što nam ljudi odlaze i što nemamo kadrove.
Jedan od uzroka su i nenamenski transferi ovim opštinama. Kao što svi znamo, od 2014. godine transferi lokalnim samoupravama nisu povećavani, a od toga znamo koliki su troškovi za uličnu rasvetu, za grejanje škola, plate koliko su otišle, a mahom, kao što svi znate, i ovde poslanici i Vlada Srbije, da se lokalni budžeti pune od nenamenskog transfera, od poreza na zarade i od poreza na imovinu. Ove male opštine nemaju neku veliku imovinu, a oko poreza na zarade imamo problem to što velike kompanije koje otvaraju pogone u malim opštinama, njihove uprave su mahom u Beogradu i onda u tim opštinama rade samo radnici sa malim platama, dok su im direktori, komercijalisti, pravnici i njihova uprava u Beogradu i time pune budžet grada Beograda. Moja ideja je da zajedno sa Vladom Srbije razgovaramo da i te kompanije koje dolaze, da njihove uprave budu smeštene baš u ovim malim lokalnim samoupravama.
Takođe sam na jednoj sednici Vlade rekao i o tome moramo da razgovaramo, da vidimo šta ćemo sa dnevnicama. Dnevnice vozača i činovnika su 150 dinara, što je stvarno malo i mi na tome moramo da radimo sa Vladom Srbije. Takođe su i niske plate u lokalnim samoupravama. Mi ne možemo dobrog inženjera, dobrog ekonomistu ili dobrog pravnika sa ovom platom da zadržimo u maloj sredini.
Najveći problem imamo oko troškova putovanja zaposlenih. Treba tu doneti nova zakonska rešenja gde će troškove putovanja snositi poslodavac a ne lokalna samouprava. Zakonom trebamo urediti kriterijume, tj. razdaljinu do koje zaposleni imaju pravo na nadoknadu i da sprečimo zloupotrebu da se ljudi prijavljuju u druga mesta a da naplaćuju putne troškove.
Imam razgovor sa predsednicom Vlade i sa predsednikom da se uradi decentralizacija, odnosno ukidanje katastra, sudova, poreskih uprava, ambulanti, seoskih škola, što je poseban problem za ove opštine, ali će sigurno Vlada Srbije i na ovome raditi.
Ne znam da li u vašoj opštini, ali puno opština ima problem sa tužbama za zauzeće fizičkih lica prilikom izgradnje lokalnih puteva. Naime, lokalni putevi koji su rađeni 50-ih i 60-ih godina, nije završena eksproprijacija i sad tzv. neki advokati su našli način da se bogate na osnovu budžeta lokalnih samouprava tako što uzmu ovlašćenja od tih ljudi i podnose tužbe, a to su veliki troškovi za te male lokalne samouprave.
Sve ove probleme na koje sam vam sad ukazao radiće Vlada Srbije i naći će rešenja za ovo. Hvala lepo.
Poštovani predsedniče Skupštine, poštovani članovi Vlade, poštovani narodni poslanici, građani Srbije, kolega Mitroviću sa vama sam bio kolega i dok sam bio predsednik opštine, tako da poznajem sve probleme tih malih opština. Da ova Vlada misli o nedovoljno razvijenim opštinama je sama pomisao da je formirala pre dve godine jedno ministarstvo posebno koje će da vodi računa o manje razvijenim opštinama u Srbiji, kojih ima 44.
Što se tiče amandmana, i moja partija je podnela amandman, ali smo ga kao odgovorna partija povukli da ne bi ugrozili velike projekte.
Slažem se za sve projekte koje ste nabrojali vi i ministar i premijerka i treba svi ti projekti da se realizuju. To ne mora da ide preko mog ministarstva, ali je bitno da ova Vlada realizuje te projekte.
Mi imamo obećanje iz razgovora sa ministrom finansija i sa predsednicom Vlade da će u toku iduće godine iz rezerve da se povećaju sredstva za nerazvijene opštine, i to zavisi od projekata koje predsednici opština imaju u tim opštinama.
Retko kad ja imam priliku da u javnosti govorim o radu ovog ministarstva, ali ću sada, zbog građana Srbije i zbog vas narodnih poslanika iz pozicije i iz opozicije, da pročitam svaka opština za ove dve godine koliko je dobila para i šta je izgradila.
Evo opština Aleksinac – izrada plana detaljne regulacije, 2,5 miliona; sanacija stolarije u zgradi opštinske uprave, sedam miliona; izvođenje radova na fazi sanacije oštećenih saobraćajnica ulice Južnomoravskih brigada, osam miliona.
Babušnica – izrada kanalizacione mreže u ulici Ivice Miladinovića, 6,5 miliona; završetak rekonstrukcije i izgradnje objekta „Pijaca“ u Babušnici, osam miliona.
Bela Palanka – izrada projektno-tehnike dokumentacije dva miliona; adaptacija i zamena kotla u srednjoj školi sedam miliona; izgradnja sistema za vodosnabdevanje mesne zajednice Novo selo sedam miliona i 700.
Blace – izrada tehničke dokumentacije i izrada za izgradnju zgrade socijalnog stanovanja milion i po; završetak radova na izgradnji zgrade uprave i tehničkih prostorija u sklopu prve faze izgradnje kompleksa otvorenih bazena sedam miliona; radovi za izgradnji zgrade i garderobe u fitnes centru osam miliona.
Bojnik – izgrada urbanističkog projekta 600 hiljada; rekonstrukcija saobraćajnice sedam miliona; rekonstrukcija nekategorisanog puta i ulica u selu Mrveš osam miliona.
Bosilegrad – izgradnja gradskog bazena u okviru akva parka milion i 200; za čistiji i zdraviji Bosilegrad sedam miliona; uređenje centralnog dela Bosilegrada sedam miliona i 600.
Brus – izrada projektno tehničke dokumentacije tri miliona; povećanje mobilnosti stanovništva na teritoriji opštine Brus pet miliona.
Bujanovac – izgrada projektno-tehničke dokumentacije milion i 200; napredovanje sa stvaranjem kapaciteta za upravljanjem otpadom sedam miliona; izgradnja transfer stanice osam miliona.
Varvarin – izrada plana razvoja opštine Varvarin milion i 800; nastavak izgradnje sistema za vodosnabdevanje, naselje Bačina sedam miliona; nastavak izgradnje kanalizacione mreže u naselju Maskare osam miliona.
Gospodine Mitroviću, slušajte Vladičin Han – izrada projektno-tehničke dokumentacije idejnog rešenja za potrebe izgradnje kotlarnice na biomasu i distributivnog toplovoda milion i 100; izgradnja ulice Veljka Vlahovića u Vladičinom Hanu sedam miliona i rekonstrukcija putne infrastrukture na teritoriji opštine Vladičin Han osam miliona.
Vlasotince – izrada urbanističkog projekta opštine Vlasotince tri miliona; poboljšanje sanitarnih uslova vodozahvata sedam miliona; za bolji život Vlasotinčana osam miliona.
Gadžin Han – studije izrade referentnog sistema mreže optšinskih uprava dva miliona; nabavka autocisterne sedam i po miliona. Imamo ovde i narodnog poslanika iz Gadžinog Hana koji može da potvrdi da je ovo i urađeno.
Golubac - izrada projektno-tehničke dokumentacije milion i 400, parterno uređenje površine javne namene rekonstrukcija trga šest miliona i 900, osvetljenje ulica u vikend naselju Vinci osam miliona.
Dimitrovgrad - projektno-tehnička dokumentacija za izgradnju plaže milion, rekonstrukcija instalacija zgrade centra kulture sedam miliona, unapređenje tehničkih kapaciteta osam miliona.
Opština Doljevac - izrada projektne dokumentacije dva miliona, rekonstrukcija armirano-betonskog drumskog mosta sedam miliona, nabavka specijalnog vozila sedam i po miliona.
Žabare - izvođenje radova na izgradnji javne površine lokalnog opštinskog javnog puta četiri miliona i 700, izgradnja pomoćnog objekta fudbalskog terena, svlačionice šest miliona.
Žagubica - izrada projektno-tehničke dokumentacije milion i po, izgradnja sportskog terena u naselju Krupaja šest miliona, rekonstrukcija Svetoilijske ulice osam miliona.
Žitorađa – nabavka opreme za izgradnju i održavanje puteva i kanala osam miliona.
Knjaževac – izrada tehničke dokumentacije dva miliona i 600, izgradnja sekundarne mreže fekalne kanalizacije pet miliona i 800, izgradnja svlačionice šest i po miliona.
Krupanj – izrada plana detaljne regulacije tri miliona, nabavka aparata za higijenizaciju tri miliona i 800, nabavka kombinovane mašine šest miliona.
Kuršumlija – izgradnja vodovoda za vodosnabdevanje sedam miliona, izgradnja krupnog priključka fekalne kanalizacije osam miliona.
Kučevo – izgradnja tehničke dokumentacije za asfaltiranje putnih pravaca milion i po, očuvanje i podizanje kvaliteta vazduha kroz izradu kotlarnice sedam miliona.
Lebane – izrada projekta za izvođenje za elektrifikaciju polja devet milion i 300, priroda i turizam sedam miliona, izgradnja i povezivanje bunara osam miliona.
Opština Ljig – projekat rekonstrukcije kotlarnice dva i po miliona, nabavka kombinovane mašine osam miliona.
Mali Zvornik – projekat za uređenje delova rečnih korita dva miliona, nabavka kamiona za prikupljanje otpada sedam miliona, nabavka kombinovane cisterne osam miliona.
Malo Crniće – izrada radova na pojačanom održavanju nekategorisanih lokalnih puteva sedam i po miliona.
Opština Medveđa – projektna dokumentacija milion i 200, nabavka radne mašine sedam miliona, nabavka priključnih delova za radnu mašinu sedam miliona i 900.
Opština Merošina – program energetske efikasnosti dva miliona, rešavanje problema otpada sedam miliona.
Mionica – izrada projektne dokumentacije dva miliona, rehabilitacija postojećih trotoara sedam miliona i legat Slobodana Jevtića Pulike osam miliona.
Nova Varoš – izrada tehničke dokumentacije milion i 700, unapređenje kapaciteta zdravstva šest i po miliona, unapređenje kapaciteta za obavljanje komunalne delatnosti osam miliona.
Opština Opovo – izrada projektno-tehničke dokumentacije milion i po, rekonstrukcija vodovodne mreže pet i po miliona, rekonstrukcija termičkog omotača osam miliona.
Petrovac na Mlavi – izrada projektne dokumentacije tri miliona, unapređenje uslova za efikasno funkcionisanje objekta sedam miliona, unapređenje infrastrukturnih kapaciteta osam miliona.
Preševo – izrada prve faze dnevne zgrade u Preševu šest miliona, nabavka kvalitetne mehaničke čistilice osam miliona.
Molim vas da saslušate, tražili ste da čujete.
Priboj – rekonstrukcija dela ulice „12. januar“ sam miliona, nabavka građevinske mašine osam miliona.
Prijepolje – projekat investicionog održavanja postojećeg objekta sedam miliona, izrada sekundarne vodovodne mreže osam miliona.
Ražanj – rekonstrukcija dela opštinskog puta sedam miliona, rekonstrukcija drugog opštinskog puta sedam miliona i 900.
Raška – izgradnja lifta u Domu zdravlja Raška sedam miliona, unapređenje zdravstvene zaštite stanovnika osam miliona.
Rekovac – izgradnja tehničke dokumentacije milion dinara, rekonstrukcija puta u Kavadaru četiri i 700, rekonstrukcija puta u Beliću pet miliona i 800.
Gde je Milija? Opština Svrljig - izgradnja projektne dokumentacije dva miliona i 600, izgradnja teniskog terena pet miliona i 700 i nabavka vozila za smeće sedam miliona i 700.
Sjenica – projekat završetka etno turističkog kompleksa sedam miliona, rekonstrukcija dela lokalnog puta pet miliona i 400.
Surdulica – izgradnja pešačkog mosta preko reke Vrle sedam miliona, nabavka specijalnog kombinovanog cisternog vozila osam miliona.
Trgovište – regulacija rečenog korita u zoni mosta sedam miliona, energetska sanacija Doma kulture u Trgovištu.
Kolega Mitroviću, u opštini Trgovište, ovde pred vas poslanike mogu da kažem da je i moja privatna firma, koju znate svi „Tončev gradnja“, izgradila jedan most u Trgovištu besplatno i poklonila ga građanima Trgovišta. To znaju građani Trgovišta koji čuju.
Opština Tutin – nabavka specijalnog vozila sedam miliona, nabavka vozila i opreme osam miliona.
Sad ću da vam kažem za jednu najmanju opštinu u Srbiji, to je opština Crna Trava koja je dobila za izradu projektne dokumentacije milion i 200, izgradnju kanalizacione mreže četiri miliona i 200 i nabavka komunalne opreme osam miliona.
Kao što vidite iz ove tabele i iz ovoga što sam sve rekao, mi iz Socijalističke partije i Vlada Srbije nije gledala u ovim opštinama ko je na vlasti, koja partija, koje su nacionalnosti, već su sve podjednako dobili sredstava iz ovog ministarstva.
Mogu ovom prilikom da zahvalim i predsednicima ovih opština koji su uspešno realizovali ove projekte, bez obzira što imaju probleme i sa kadrovima i sa tehničkom dokumentacijom
Na kraju još da kažem, kolega Mitroviću, vi bar mene dobro znate, da sam borac, ostavku neću da dajem, ali ću da se borim za razvoj i našeg kraja i svih ovih opština u našoj Republici. Hvala vam što ste me saslušali.
Poštovana predsednice Vlade, poštovane kolege ministri, predsedavajući Skupštine, dragi poslanici, hvala vam na ovom pitanju i ja mogu da vam kažem da u vašem kraju Vlada Srbije preko mog ministarstva, koje je formirala, a i sami možete da vidite da formiranje ovakvog ministarstva da predsednik države, Aleksandar Vučić i naša kompletna Vlada, vodi računa, odnosno hoće da i devastirane opštine, odnosno naše siromašne krajeve da ubrza da bi pristigli ove razvijene opštine i gradove, da ne kažem, kao što je Beograd.
Evo kod vas, dole, Raška je dobila sedam miliona, izgradila je jedan lift u domu zdravlja, Sjenica je dobila adaptaciju Sjeničke kuće od šest miliona i 900 dinara, Tutin je dobio radnu mašinu od sedam miliona dinara, Prijepolje kanalizaciju od šest miliona i 900 dinara, Nova Varoš je dobila novi rendgen aparat od 6,5 miliona dinara i Priboj je uradio trotoare za sedam miliona dinara.
Mi smo kao ministarstvo odgovorni i raspisali smo i tendere, odnosno dali novac za projektnu dokumentaciju. Tako da je Nova Varoš dobila milion i 700 hiljada dinara za projekat uređenje trga, Sjenica - plan generalne regulacije milion i po dinara, Prijepolje – rekonstrukcija ulica dva miliona dinara.
Za 2022. godinu povećan je budžet. Ja nisam baš zadovoljan. Razgovarao sam sa ministrom finansija i dobili smo oko 40 miliona više para od prošle godine, što ste i vi videli kada se usvajali budžet opštine. Raspisaćemo konkurs u januaru isto za izradu infrastrukture kao i za izradu projekte dokumentacije. Ove godine su sve 44 opštine dobili skoro podjednako novca iz ovog ministarstva i očekujemo da nastavimo i dalje da razvijamo te nerazvijene opštine.
Što se tiče sajma, mi smo platili štandove, kompletne troškove sve kako bi zemljoradnici, odnosno proizvođači i hrane i rakije i pića mogli da izlože svoje proizvode, odnosno da Srbija i Beograd vide šta se sve proizvodi u ovim ruralnim sredinama. Znate šta, moramo da čuvamo te mlade ljude, moramo da čuvamo te sredine jer život mora da se živi u Srbiji i van Beograda. Hvala vam.
Poštovani narodni poslanici, moj druže Miletiću, mi smo zajedno u isto vreme, kada ste bili predsednik Opštine Svrljig, ja sam bio predsednik opštine Surdulica, to su dve nerazvijene opštine. Bili smo zajedno i narodni poslanici ovde. Sada vodim jedno ministarstvo koje je zaduženo baš za ovakve lokalne sredine.
Što se tiče opštine Svrljig, iz mog Ministarstva je ove godine dato 5.700.000 dinara za izradu sportskog terena. Takođe je dato dva i po miliona za izradu projektne dokumentacije za projekte koji će biti finansirani u 2022. godini. Za jedno udruženje smo kupili jedan kombi, tako da smo pomogli opštinu Svrljig i nastavićemo.
Mogu da vam obećam pred predsednicom Vlade i pred mojim kolegama ministrima da nećete dobiti mala sredstva, već će biti više sredstava i za vašu opštinu i za ostale opštine u narednoj godini. Radite projekte, tu smo da pomognemo. Hvala.
Poštovani potpredsedniče Skupštine, poštovani narodni poslanici, poštovane kolege ministri, poštovani narodni poslaniče, drago mi je što ste rekli da dolazite i da živite u jednoj nerazvijenoj opštini. Mogu da vam kažem da i ja živim u jednoj nerazvijenoj opštini, čak sam bio i predsednik šest godina u jednoj takvoj opštini i sam znam koliko znači pomoć i bilo koja sredstva iz republičkog budžeta kada dođu u takve opštine.
Formiranjem ovakvog ministarstva Vlada Srbije i predsednik države sigurno su razmišljali o nedovoljno razvijenim opštinama u Srbiji, a imamo ih 44 takve opštine i ovo ministarstvo je zbog toga i formirano kako bi mogli da jednu po jednu opštinu napravimo da izađu iz reda nerazvijenih u razvijene krajeve naše opštine.
Uvek potenciram na tome, svi kažu da su prosečne plate mnogo veće u Beogradu i većim gradovima, a manje, a zbog toga su i nerazvijene, ali mogu da kažem iz iskustva da su troškovi i života mnogo veći u manjim sredinama nego u Beogradu i većim gradovima. Preko ovog ministarstva prošle godine, a s obzirom da imamo ovo novo ministarstvo, da nismo ni znali kakve će projekte da imaju opštine i lokalne samouprave, potrošeno je 320 miliona i to je već u maju i junu mesecu, a ta sredstva su prenesena svim opštinama. Tako, koliko se sećam, u vašem kraju su dobile sredstva i opština Sjenica, Tutin, sve opštine su dobile za razvoj infrastrukturnih projekata, ali su dobili i drugi deo novca za izradu novih projekata koji ćemo da finansiramo u toku 2022. godine. To da li će biti više novca u 2022. godini, tu nam je ministar finansija, tako da očekujemo da ćemo imati više novca i da stvarno država treba da vodi računa o nedovoljno razvijenim krajevima, kao što ste rekli, da bi zadržali i našu decu i našu omladinu i sve koje hoće da žive i rade u tim krajevima.
Imamo još jedna problem oko toga što investitori zaobilaze ovakve opštine, više su za veće gradove, ali i na tome Vlada Srbije i moje ministarstvo radi, da dođu i investitori i da otvorimo radna mesta i manje razvijenim opštinama. Hvala vam što ste postavili ovakvo pitanje i vrlo mi je drago da Vlada Srbije i vi narodni poslanici koji ste glasali za ovo ministarstvo i za mene kao ministra, vodite računa o nedovoljno razvijenim krajevima i da Srbija treba da se ravnomerno razvija. Hvala vam puno.
Poštovani predsedniče, poštovana predsednice Vlade, kolege ministri, narodni poslanici, prioritet svih nas ovde u Vladi, počev i od predsednika države i nas ministara, kao i vas narodnih poslanika koji donosite zakone je kvalitetniji i bolji život svih naših građana, a posebno građana koji žive u nedovoljno razvijenim opštinama.
Naš cilj kao cele Vlade i mog ministarstva je da mladi koji žive i rade u svojim sredinama ostanu tu da žive i da rade. Uspeh Vlade će biti ako sprečimo iseljavanje mladih iz manje razvijenih opština u bogatije krajeve. Da bismo to uradili moramo da im obezbedimo bar približno iste uslove kao što imaju mladi koji žive i rade u bogatijim sredinama naše zemlje. Da ne bih dužio, to je naš posao, to ćemo mi da radimo. Moj kabinet je od 44 nerazvijenih opštine obišao 38, mi nećemo da sedimo u Beogradu da budemo u kancelariji, već ćemo da obiđemo svaku opštinu i da razgovaramo, ne samo sa predsednicima opština, već i sa građanima koji su njihovi problemi, a onda smo mi tu kao Vlada Srbije da ih rešavamo. Bio sam kratak. Predsedniče, hvala.
S obzirom da je moje ministarstvo zaduženo za nedovoljno razvijene opštine, a s obzirom da uvek kada se dese elementarne nepogode najviše budu pogođene baš nerazvijene opštine, što bi rekao naš narod – tamo gde je tanko uvek se i kidam, ja sam na predlog naše predsednice Vlade, premijerke obišao dosta tih opština.
Utvrdili smo da su najveće štete na vodosnabdevanju, snabdevanju električne energije, poljoprivredi i infrastrukturi. S obzirom da znam da je i ministarka Zorana Mihajlović obišla dosta opština, da je ministar građevine obišao dosta opština, Marija Obradović takođe i mi zajedno sa predsednicom Vlade pripremamo i svu štetu, a i kako da otklonimo sve elementarne nepogode koje su zadesile posebno te siromašne opštine s obzirom da ga nema, ministar poljoprivrede, mogu da vam kažem da po preporuci predsednice Vlade radimo i na tome da se nadoknadi koliko smo u mogućnosti kao Vlada Srbije, da nadoknadimo svu štetu, ne samo poljoprivrednicima, već svim domaćinstvima koji su pretrpeli štetu.
Takođe smo dosta pomogli oko vodosnabdevanja, a i ministarka Mihajlović je obećala i rekla da će što pre sva domaćinstva dobiti električnu energiju, a stvarno u narednom periodu treba da se promene sve te drvene bandere kao što je rekla Mihajlovićka i da stvarno uz pomoć ove Vlade što manje imamo nerazvijene opštine i što više pomognemo u svim, pa i u ovoj elementarnoj nepogodi. Hvala.
Poštovani predsedniče, s obzirom, da je ovo moje prvo javljanje i obraćanje ovom domu kao članu Vlade Srbije, ja moram na početku da zahvalim predsedniku najveće partije, odnosno partiji koja ima najviše poslanika u Skupštini, što je prepoznao i prihvatio da zajedno i SPS sa JS može da doprinese da Srbija bude jedna savremena, moderna država, država članica EU i ja sam mu na tome zahvalan.

Zahvalan sam onda i mojoj partiji i predsedniku moje partije i mojim drugovima i drugaricama koji su mene izabrali da predstavljam SPS u ovoj Vladi Srbije, a znamo da SPS je partija sloboda, socijalne pravde i jednakosti, i onda sam zahvalan i našoj premijerki koja mi je dala ovaj zadatak da se bavim sa nedovoljno razvijenim opštinama, namerno neću da kažem nerazvijenim, nego nedovoljno razvijenim opština.

Moje ministarstvo će zajedno sa Ministarstvom za lokalnu samoupravu, zajedno sa Ministarstvom za selo, zajedno sa Ministarstvom za finansije, sa prosvetom, zdravstvom, onda sa Kancelarijom za javna ulaganja, sa stalnom Konferencijom gradova, a i kao tim Vlade da učini sve da smanjimo broj nerazvijenih opština, posebno ovih devastiranih opština kojih u Srbiji ima 19.

S obzirom, da sam bio predsednik jedne takve opštine od 2008. do 2014. godine znam sve probleme koje imamo u takvim opštinama, a i u to vreme i u toj Vladi bez obzira što je moja partija bila tad član i te Vlade, teško je bilo nama predsednicima takvih opština da uopšte dođemo do nekog ministra i da dođemo da kažemo neki problem u Vladi Srbije tako da će ovo moje Ministarstvo zajedno za mojim kolegama uraditi što više projekata, što više zadataka, a glavna stvar je da što više smanjimo razliku između nerazvijenih i razvijenih opština u Srbiji.

Prvi koraci kabinete ministra bez portfelja, odnosno mog ministarstva za unapređenje razvoja nedovoljno razvijenih opština biće analiza trenutne situacije i identifikacija problema i potreba nedovoljno razvijenih opština. Glavni zadata pružanje podrške u sagledavanju problema i potreba nedovoljno razvijenih opština kao njihovo rešavanje kako bi opštine bile osposobljene za kvalitetno i efikasno funkcionisanje.

Različiti su nam izazovi sa kojima se danas susreću lokalne samouprave od nedovoljno obučenih kadrova do nedostatka sredstava za značajne projekte. O oblasti delovanja kabinete neću sada ovaj dom da obaveštavam već trenutno sagledavamo situaciju u svim opštinama. Hoću samo da obavestim javnost Srbije da imamo 48 opština u Srbiji kao treću grupu to je stepen razvijenosti od 60 do 80% republičkog proseka. Imamo četvrtu grupu 44 opštine sa stepenom razvijenosti ispod 60% i na kraju imamo devastirana područja, a to je 19 opština gde je prosek razvijenosti ispod 50% republičkog proseka.

Ovom prilikom moram da zahvalim i ministru finansija koji su stvarno odobrili budžet da možemo da razvijamo projekte ove godine, a onda smo dogovorili da kao tim odaberemo za iduću godinu koje projekte ćemo da realizujemo, ali glavna stvar je obučiti kadrove da sami pišu projekte, a mi ćemo im kao Vlada pomoći da ih realizuju.

Ako imate još neko pitanje. Hoću još da kažem da ima dosta ovde poslanika koji dolaze iz nerazvijenih opština, može svako da dođe kod mene u kabinet i u Vladu Srbije i možete da kažete vašim građanima da Vlada Srbije stoji iza svakog građanina bez obzira da li žive u razvijenim ili nerazvijenim delovima naše zemlje. Hvala vam.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre u Vladi Republike Srbije, poštovane kolege narodni poslanici, ja se javljam po amandmanu Nataše Jovanović i hoću da joj zahvalim u moje ime i u ime građana opštine Surdulica i celog Pčinjskog i Jablaničkog regiona, što je pomenula jedan veliki projekat u našem regionu, a to je kanalizacioni prsten na Vlasinskom jezeru.

S obzirom da dolazim iz opštine Surdulica, kome pripada Vlasinsko jezero, ja hoću da pojasnim malo oko ovog projekta i da kažem, tačno je da je predsednik države, Aleksandar Vučić, posetio opštinu Surdulicu i tad je obećao da će biti urađen kanalizacioni prsten na Vlasinskom jezeru, a ja mogu da vam kažem sada da sve što sam do sada razgovarao sa našim predsednikom, da to što je obećao da je i ostvario. Tako da vidim da je i prvi korak početak ovog projekta da je Vlada pre mesec dana proglasila ovaj projekat za javni interes, tako da mi možemo kao opština da uđemo u eksproprijaciju i da završimo ovaj projekat.

Naime, projekat imamo urađen 2002. godine. Međutim, treba da se usaglasi sa novim propisima i zakonima, što ćemo da uradimo, a obećano nam je da će da Vlada Republike Srbije za to da novac, a mogu da vam kažem da za samu izgradnju ovog projekta EU nam da je četiri miliona evra, a i Vlada Srbije treba da odvoji toliko para i da u interesu građana, ne samo Surdulice, već celog Pčinjskog i Jablaničkog okruga uradimo ovaj projekat, koji bi zaštitio ovaj biser turizma, odnosno najveće jezero i najveća voda po površini u našoj Republici.

Tako da očekujem da će na proleće da krenu i radovi na ovom projektu i mogu da vam kažem da do sada sve što je Vlada Srbije obećala za našu opštinu, da je to ispunjeno.

Pošto sam se javio povodom ovog amandmana, hoću da kažem i ministru da u sledećem periodu malo više obrati Vlada Republike Srbije pažnju na plate zaposlenih u javnoj upravi, odnosno u opštinskim upravama. Kao što svi znamo, tu su najniže plate, a tu nam stvarno treba da zaposlimo decu, odnosno stručnjake i školovane ljude, kako bi mogli da ispunjavamo zahteve naših građana.

Takođe, ministre, morate da povedete malo više računa u narednom periodu da povećate i transfere lokalnim samoupravama, koje su na istom nivou već nekoliko godina, a dosta obaveza je preneto sa republičkog nivoa na lokalne nivoe.

Mogu i ovo da vam kažem da svake godine lokalne samouprave dobijaju iz budžetske rezerve novac, tako da očekujemo da ćemo i ove godine dobiti nešto da pokrijemo troškove. Naime, znate da i radnicima dečijih vrtića dajemo mi novac i ova povećanja plata sad, a posebno u siromašnim opštinama je punjenje budžeta slabije, odnosno siromašni su građani i oko plaćanja poreza i taksi i svega.

Tako da bih vas zamolio da, pored svega što ste uradili do sada za Srbiju, a i za našu opštinu, da i ovo učinite, da bi i radnici zaposleni u lokalnim samoupravama imali bar pristojne plate, kao što imaju i ostali zaposleni u javnim preduzećima. Hvala vam što ste me saslušali.
Poštovane kolege.

Želim da iskoristim ovu priliku, da po treći put postavim isto pitanje i pokušam da ubedim nadležne organe da mi, kao narodnom poslaniku, dostave tačan i potpun odgovor, u vezi sa štetom koju trpi budžet države zbog lošeg rada sadašnje više

i javne tužiteljke, u Vranju, Danijele Trajković.

Do sada sam dva puta postavljao pitanje Republičkom javnom tužilaštvu i Državnom veću tužilaca i poslednji odgovor koji sam dobio od republičkog tužioca, glasi ovako, obaveštavamo vas da je Republičko javno tužilaštvo već dostavilo odgovor na postavljen zahtev za obaveštenje broj taj i taj.

Ovo, prosto, nije tačno. Moje konkretno pitanje je glasilo i danas glasi, koliko ljudi je pravosnažno oslobođeno krivice, koliko postupaka je zastarelo, koliko je iznos sudskih troškova pao na teret budžeta države, sve vreme od kako je Danijela Trajković obavljala funkciju osnovnog javnog tužioca i od kako je viši javni tužilac u Vranju?

Dobio sam podatke koji se odnose na statistiku, statistika mene ne interesuje i dobio sam podatke da se to isplaćuje po nekom zakonu, dva, šest, pet zakona o krivičnom postupku. Prema tome, ja nisam dobio odgovor koliki su troškovi angažovanja advokata, veštaka i sudski paušal na ime 147 predmeta u kojima su ljudi oslobođeni optužbe, kojim je na teret stavila Danijela Trajković, kao osnovni javni tužilac?

Ovo pitam jer je ovo novac svih poreskih obveznika, ovo je novac od poreza koji se odbijao od plate poslanika, od računa koji plaćaju svi građani Srbije i pravo mene, kao narodnog poslanika je da mi se saopšti podatak koliko nestručan rad jednog javnog tužioca, kao što je u ovom slučaju Danijela Trajković, košta budžet ove države, ako je tačan podatak da je 147 ljudi, koje je optužila oslobođeno?

Ne mogu Republičko tužilaštvo i Državno veće tužioca da ignorišu svoje dužnosti prema Narodnoj skupštini i da se ovako namerno odnose prema konkretnom poslaničkom pitanju.

Koliko je ovo moje pitanje ozbiljno i važno, pokazuje slučaj profesora Ace Milanova, iz Surdulice. Da Milanov ne bi mogao da bude protiv kandidat, tadašnjem odborniku DS, kandidatu za direktora Tehničke škole, u Surdulici, Nebojši Dojčinoviću, inače potpredsedniku DS u Surdulici, uhapšen je po nalogu Danijele Trajković, zbog neosnovanog progona i optužnice, oslobađajućom presudom Aci Milanovu je dosuđena šteta po osnovu sudskih troškova i izgubljene zarade oko sedam i po miliona dinara. Zbog naplate štete po toj presudi, bio je blokiran račun Tehničke škole, a sudski troškovi po krivičnom predmetu Višeg suda, u Vranju, broj 72/13, iznosili su 639 hiljada dinara i isplaćeni su takođe na teret budžeta.

Zato postavljam pitanje nadležnim organima, da li su i ovi podaci tačni i koliko je ukupno budžet po svim sudskim presudama isplatio zbog progona i terora koji je Danijela Trajković vodila protiv profesora Ace Milanova?

Proganjala je Danijela Trajković i druge ljude, ja ću da napomenem sada njih desetak, ali imam spisak od najmanje njih 50.

Proganjala je Danijela Trajković i druge ljude, ja ću sada da napomenem njih desetak, ali imam spisak od najmanje 50, to je Ađemović Dragiša, bivši predsednik suda sada pokojni Janković Stamenko, Milan Veličković, Miroslav Stojiljković, Snežana Vrbanac, Stanislav Jović, Natalija Radovanović, Slobodan Stojanović, Goran Vukašinović, Dragan Micić, Stojanović Vladimir, Mile Sinadinović i još neki i zbog toga tražimo državno veće tužilaca i Javnog tužilaštva da nam da svako ime i svaki iznos štete koja je napravila Danijela Trajković.

Moje poslaničko pitanje je veoma ozbiljno i zato još jedanput zahtevam da mi se dostavi spisak ljudi sa imenima i prezimenima, brojevima predmeta, klasifikacijom krivičnog dela i iznos troškova koji su im iz budžeta ispaćeni pred tužilaštvom i sudovima, a za period kad je Danijela Trajković bila na čelu Osnovnog tužilaštva u Surdulici, osnovnog tužilaštva u Vladičinom hanu, kasnije Višeg tužilaštva u Vranju, i ovo ću zahtevati sve, dok ne dobijem kompletan odgovor.
Poštovane kolege, nedavno sam ovde ukazao na ozbiljan problem u funkcionisanju pravosuđa u Pčinjskom regionu i postavio sam nekoliko konkretnih poslaničkih pitanja koja se odnose na rad Višeg javnog tužioca u Vranju Danijelu Trajković.

Svi mi znamo da po Ustavu Srbije i svim zakonima koje regulišu rada pravosudnih institucija tužioci i sudije u svom radu ne smeju da imaju nikakve veze sa politikom i političkim strankama.

Međutim, u slučaju tužiteljke Danijele Trajković to pravilo ne važi, jer ona je pre 2000. godine karijeru počela kao kadar JUL-a tako što je ažurno vodila zapisnike na sastanku Opštinskog odbora JUL-a u Surdulici, ali je stalni radni odnos u tužilaštvu u Surdulici zasnovala kao radikal, da bi posle 5. oktobra utočište pronašla u stranci Vladana Batića, a potom je bila bliska DS, da bi danas promenila političku opciju zbog izbora na višu tužilačku funkciju.

Davne, 1996. godine Danijela Trajković je kršila zakon punih pet godina, tako što se kao radnik tužilaštva bespravno uselila u stan Fonda solidarnosti u Surdulici. Nije plaćala troškove kirije i fond PIO Vranje je podneo zahtev za prinudno iseljenje koje je tada i sprovedeno. Nakon toga se bespravno uselila i u vojni stan i odatle je izbačena, a sudski spor koji je vodila je pravosnažno izgubila. Gospođa Trajković je 2010. godine rešava stambeno pitanje tako što kupuje stan u Beogradu, koji nije želela da uknjiži na svoje ime, već je kao kupac i vlasnik formalno u ugovoru o kupoprodaji naveden njen svekar. Ovo pouzdano znam jer je stan kupila od mog preduzeća, i procedura kupoprodaje prolongirana po njenom zahtevu dok ne smisli na koga će formalno stan da uknjiži. Samo mogu da pretpostavim da je želela da prikrije poreklo novca, jer stan od plate zamenika javnog tužioca sigurno nije mogla da kupi.

O tome kako je urađena fasada na njenoj porodičnoj kući u Surdulici, koji radnici su radili i da li je nešto platila najbolje da ona sama to objasni javnosti. U periodu od 2009 – 2013. godine obavljala je dužnost člana Crkvenog odbora, crkvene opštine Surdulica i sa te pozicije aktivno je učestvovala u usvajanju finansijskih planova i završnih računa crkvene opštine Surdulica, što uključuje i praćenje i verifikaciju sredstava dobijenih od donatora, a donatori su bili stanke u predmetima koje ona zastupala kao javni tužilac.

U februaru 2011. godine Danijela Trajković je registrovala i osnovala kao član Nadzornog odbora Udruženje građana koje se zvalo "Sigurna kuća" u Surdulici, koje je osnovala zajedno sa prijateljicama. Ona je 14. septembra 2011. godine u predmetu KT 25/11 Višeg tužilaštva u Vranju, donela rešenje koje se jednom osumnjičenom građaninu naložila da po osnovu oportuniteta uplati 100.000 dinara na račun "Sigurne kuće". Osumnjičeni je postupio po nalogu tužiteljke, uplatio je novac, doneo uplatnicu tužilaštvu, pa je gospođa Trajković donela rešenje kojim je odbacila krivičnu prijavu MUP Vranje.

Ovo su samo neki pokazatelji iz biografije Danijele Trajković koja je kao osnovni javni tužilac u Vladičinom Hanu neosnovano proganjala ljude po političkoj osnovi.

Zbog svega ovoga, postavio sam određena poslanička pitanja, ali od Državnog veća tužilaca nisam dobio kompletne odgovore. Dobio sam neke statističke podatke koji pokazuju da je Danijela Trajković 2016. godine optužila 55 lica, da je oslobođeno 18. Zatim, 2017. godine 41 lice, oslobođeno 11 i da ne navodim i ne zamaram ovaj dom. Dakle, ovo je izuzetno loša statistika rezultata rada Danijele Trajković kao tužioca. I to sa punim pravom mogu da vam kažem jer sam ja ovde glasao kao poslanik da ona bude izabrana za višeg javnog tužioca u Vranju. Iako sam tadašnjem ministru Selakoviću rekao da ću glasati sa velikom rezervom, evo, pokazalo se da sam bio u pravu.

Takođe postavio sam pitanje koliko je novca iz budžeta Srbije isplaćeno ljudima koji su oslobođeni od optužnica koje je podizala Danijela Trajković i dobio sam od Državnog veća tužioca odgovor da se troškovi isplaćuju u skladu sa članom 265. Zakona o krivičnom postupku. Umem da čitam zakon i meni je poznato kako je ta stvar zakonom regulisana, ali je moje poslaničko pitanje, koliko je bilo precizno i jasno, i ponoviću ga još jedanput, koliko budžet Srbije godišnje koštaju sve oslobađajuće presude i neosnovane optužnice pravosnažno donete za vreme mandata Trajkovićeve u Hanu i Vranju pojedinačno za svaki predmet je ukupno godišnje.
Poštovane kolege, poštovani ministre finansija, evo, ja sam se javio po amandmanu i hoću da iskoristim ovu priliku da pitam ministra finansija da li mi, s obzirom da je narod birao nas poslanike, a mi poslanici biramo Vladu Srbije, da li mi moramo da svaki zakon donosimo ovako kao leks specijalis ili možemo to sistematski da rešimo?

Ovde se radi o ljudima koji su zaduženi u švajcarcima, odnosno banke koje su dale kredite i mi kao Socijalistička partija, kao poslanik, takođe se zalažem da se i ovaj problem reši. Ali, s obzirom da dolazim iz jedne lokalne samouprave koja je siromašna opština, vi ste rekli da ovde Vlada Srbije ima novac, suficit i da izdvaja 11,6 milijarde dinara. Hoću da kažem, ministre, da su to otprilike za 20 nerazvijenih opština ukupni godišnji budžeti koje dajemo.

Ovo je ujedno vezano i za zakon koji donosimo, oko povećanja plata zaposlenih u dečijim vrtićima. Znate da plate u dečijim vrtićima zaposlenih isplaćuju lokalne samouprave, pa hoću ujedno da pitam – da li će ovo povećanje plata biti praćeno povećanjem transfera iz Republike u korist nivoa opština, jer se iznos ovog transfera nije menjao još od 2014. godine?

S obzirom da je ovo vanredno povećanje, da li će, takođe, Ministarstvo finansija odobriti povećanje mase sredstava za plate u lokalnim samoupravama?

Imam ovde jednu tabelu. U mojoj opštini, na primer, sa višom školom radnik opštinske uprave prima 38 hiljada dinara, a sa ovim povećanjem radnici u dečijem vrtiću će primati 57 hiljada dinara. S obzirom da iz iste kase se isplaćuje, kako mislite, ministre, da mi sprovedemo ovo, da iste radnike koji sa višom školom rade u opštinskoj upravi platimo 38 hiljada dinara, a radnike u dečijem vrtiću sa višom školom 56 hiljada dinara? Iz iste kase, odnosno opštinskog budžeta se sve to isplaćuje.

Takođe, dnevnice za službena putovanja u javnim preduzećima i zaposlenih u predškolskim ustanovama isplaćuju se u visini od 5% od prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici, što po sadašnjim parametrima iznosi 3.700 dinara, a zaposlenima, izabranim i postavljenim licima u opštini dnevnice za službena putovanja iznose 150 dinara. Sve se, takođe, isto isplaćuje iz iste opštinske kase.

Donet je, takođe, Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru 2015. godine. Postupajući po ovom zakonu, veliki broj lokalnih samouprava je morao da smanji broj zaposlenih koji su svi tužili iste lokalne samouprave. Sud ih je sve vratio na posao, što je imalo za posledicu isplatu milionskih šteta. Da li su sudovi postali sindikalne organizacije za zaposlene?

Hteo sam da se javim povodom amandmana i da kažem ministru – dajte da Vlada i mi poslanici sistematski rešavamo ove zakone, jer sledeći koji će… Da li moramo da čekamo da ljudi štrajkuju ili izraze svoje proteste na bilo koji način, a onda mi ovde da rešavamo te probleme ili da čekamo da naš predsednik Republike svakog mora da obiđe i da nam daje naloge da to radimo? Ajmo mi ovde da preduzmemo inicijativu. Evo, ja vam kažem da će sledeći koji će da štrajkuju i izađu na proteste biti radnici koji su zaposleni u lokalnim samoupravama.

Moj vozač je jutros mene dovezao u Beograd. Šta može on sa 150 dinara danas? Ne može kiflu da kupi u Beogradu. Ajmo, ministre, da rešavamo sistematski probleme za ono zašta su nas ljudi glasali.

Hoću na kraju da vam kažem o zabrani zapošljavanja. Zabrana zapošljavanja je opustošila kadrove u nerazvijenim opštinama. Mi ne možemo dobrog inženjera za 40.000 da zaposlimo, dobro IT operatera ili bilo koga, gospodine ministre. Najniže plate su u Srbiji, za sad, za radnike koji rade u opštinskim upravama. Zato vas molim da pripremimo za sledeći put jedan zakon koji će da reši i ovaj slučaj.

Takođe, jasno je da stručni kadrovi, takođe, i ne žele u lokalne samouprave, a postojeći kadar zbog niskih zarada i obavljanja velikog broja poslova napušta lokalnu samoupravu. Velika očekivanja su bila od novog Kolektivnog ugovora, gospodine ministre, ali na žalost svih zaposlenih u lokalnoj samoupravi Vlada nije prihvatila Predlog kolektivnog ugovora, tako da će zaposleni u lokalnim samoupravama i dalje raditi bez prava na topli obrok, regres za korišćenje godišnjeg odmora za razliku od svojih kolega koje rade u javnim preduzećima.

Navešću vam jedan primer, takođe. Predsednica opštine, koja je lekar, u Surdulici prima 75.000 dinara. Lokalni direktor vlasnik hidroelektrana prima 200.000 dinara. Ko ima veću odgovornost i ko više radi? Ajmo, ministre, da suštinski rešavamo ove probleme. Hvala.
Hvala, ministre, na iscrpnom odgovoru.

Posebno ću da pozdravim zakon koji ćemo doneti o platama u javnom sektoru i tu se slažem sa vama.

Što se tiče prioriteta i budžeta lokalnih samouprava, tačno je, 10 godina vodim jednu lokalnu samoupravu. Reći ću vam samo jedan primer. Kaže, smanjenje broja zaposlenih u lokalnoj samoupravi. Evo jedan klasičan primer. Mi u lokalnoj samoupravi sigurno ne možemo da otpustimo nekog inženjera ili nekog čoveka koji radi na poslovima od važnih interesa za opštinu i državu, nego kažemo – smanjimo tri čistačice, a onda stavimo u budžet, i to ne radim samo ja, neke opštine stavljaju za gerento-domaćice 20-30 miliona, a onda stavimo u budžet čišćenje opština 15 miliona. Dobije neka agencija za to. Ona zaposli jednu čistačicu, plaća je 30 hiljada sa doprinosima 50. Agencija uzima 20%, i to je već 60 hiljada jedan radnik i PDV 1,20%. Znači, jedna čistačica u opštini nas košta 75 hiljada, umesto da je platimo 25 i 30. Ko je doneo takve novine? To se dešava sa obezbeđenjem i sa svima.

Poneke opštine u Srbiji, ne znam da li ste videli, su primale po 200 gerento-domaćica koje ništa ne rade. Zbog toga nam se dešava. Taj Zakon o smanjenju broja zaposlenih je samo veći trošak napravio. Ja sam predsedniku Republike, kada je bio u poseti našoj opštini, rekao. Meni je 2009, 2010. godine ukupno neto plata za sve zaposlene u opštini bila 10 miliona, a sada je, ministre 17 miliona, iako smo smanjili plate, iako smo smanjili broj zaposlenih, uveli disciplinu. Sada nam je 17 zbog toga što preko raznih agencija plaćamo poslove koji nam ne trebaju.

(Predsedavajući: Hvala.)

Sistematski to treba da rešimo.

(Predsedavajući: Hvala, kolega Tončev.)

Samo sekundu.

(Predsedavajući: Isteklo vam je vreme.)

Samo sekund da završim, red je da završim.

Što se tiče transfera, od 2014. godine, nisu transferi povećani ni jednoj opštini, a koliko je obaveza nametnuto lokalnim samoupravama od tada i koliko je povećanje plata bilo u javnom sektoru? Hvala.
Poštovana predsednice, poštovane kolege, želim ovu priliku da iskoristim i da na konkretnim primerima ukažem na teško stanje u pravosuđu Pčinjskog regiona, koje tišti sve građane i da sa tim u vezi postavim nekoliko konkretnih pitanja nadležnom Ministarstvu pravde.

Opština Surdulica je kao tužena strana prošle godine, dobila izvršnu presudu Osnovnog suda u Surdulici, koji se opštini nalaže da u radni odnos vrati jednog građanina, neću mu sada navoditi ime, a kome je radni odnos prestao još 2011. godine. Ništa ovde ne bi bilo sporno i čudno da taj isti građanin, u međuvremenu, nije stekao pravo na invalidsku penziju jer mu je u februaru 2017. godine utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti, kao posledica bolesti.

Zbog čega je stekao pravo na invalidsku penziju? Opština je od fonda PIO pribavila dokaz o penzionisanju i dokument dostavila Izvršnom sudu, ali taj dokument nije uvažen, zbog čega smo izjavili žalbu Višem sudu u Vranju. Drugostepeni sud je žalbu odbio i lokalna samouprava je dužna da postupi po rešenju o izvršenju i izvršnoj presudi i da to lice se vrati u radni odnos. Ukoliko to ne uradimo i ne izvršimo presudu, mi smo u krivičnom delu, a logički se postavlja pitanje – kako to da sprovedemo?

Zato ovom prilikom hoću da postavim pitanje Ministarstvu pravde, da posavetuje opštinu Surdulica na koji način da vrati u radni odnos čoveka kome je lekarska komisija utvrdila gubitak radne sposobnosti, sto posto, i koji je trenutno invalidski penzioner, čak i da nije penzioner, ovaj građanin je prema lekarskom izveštaju sto posto invalid, pa se postavlja pitanje – koji on posao može da radi?

Nijedan zakon nije regulisao ovakav slučaj. Mislim da je ovo jedinstvena presuda u Srbiji koja je doneta na štetu opštine Surdulica.

Isto pitanje postavljam i svim kolegama narodnim poslanicima koji su pravnici, a broj pravnika u ovoj sali ima puno i to u svim poslaničkim grupama - da li su kolege poslanici ikada čuli za ovakav slučaj?

Želim ovom prilikom da objasnim kakva je opština Surdulica uopšte došla u ovakvu apsurdnu situaciju da treba da izvrši jednu sudsku presudu, koja se ne može izvršiti i koja se kosi i sa pravom i sa zdravim razumom.

Ministarka pravde, gospođa Kuburović, i prethodni ministar Selaković su upoznati koliko sam puta ukazivao na slučaj tužiteljke Danijele Trajković, koja je sa funkcije Osnovnog javnog tužioca u Vladičinom hanu i zabrana funkcije višeg javnog tužioca u Vranju.

Javnost je upoznata da je gospođa Trajković vrhunac svoje tužilačke karijere u Osnovnom javnom tužilaštvu u hanu doživela kada je bez provođenja istrage i bez mog saslušanja protiv mene podigla optužnicu zbog navodnog nanošenja telesne povrede jednog građanina. Moje pitanje je – iz kojih razloga ja kao građanin, nisam imao pravo na tužilačku istragu i šta je sa mojoj krivičnom prijavom o vređanju na nacionalnoj osnovi tog istog građanina, ovo je isto pitanje za Državno veće tužioca.

Na ovakvu presudu sam se žalio ja, žalio se oštećeni, žalio se javni tužilac, ali je Drugostepeni sud sve žalbe odbio i presudu potvrdio, iako građani čekaju duge presude, ja sam presudu Kasacionog suda dobio za petnaest dana.

Svi pravnici i profesori prava, kao i moje kolege ovde u skupštini, kojima sam dao predmet da se upoznaju, u šali kažu da je jedino falilo još da se svedoci žale na presudu da bi je sud ukinuo i vratio na ponovno suđenje.

Nemam vremena da čitam sve grehe i sve nezakonite radnje naše tužiteljke, ali bih hteo da postavim konkretno pitanje – koliko je ljudi pravosnažno oslobođeno krivice, koliko postupaka je zastarelo i koliki je iznos sudskih troškova pao na teret budžeta države za sve vreme od kako je Danijela Trajković obavljala funkciju osnovnog javnog tužioca i od kako je viši javni tužilac u Vranju? Da li troškove oslobađajućih optužnica snosi Danijela Trajković ili to plaćaju građani Srbije preko budžeta? Da li će biti pokrenut postupak da se država regresira od tužiteljke, s obzirom da je to šteta što ona pravi nezakonitim radom?

Imao bih još dosta pitanja i dosta pritužbi građana koji me kontaktiraju, ali biće vremena u narednom periodu da nastavim da ukazujem na probleme.