Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Đorđe Milićević

Đorđe Milićević

Socijalistička partija Srbije

Pitanje

Zahvaljujem, poštovani predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije.

Uvažena premijerko Vlade Republike Srbije, dame i gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, predsedniče na samom početku, pošto je na prošloj sednici kolegijuma bila digresija upućena meni da imam dvostruke standarde i aršine, ja vas molim da vodite računa tokom predsedavanja i da poštujemo i mi i vi Ustav Republike Srbije. Ne postoje sandžačke opštine, postoji, ponoviću po ko zna koji put, Raški upravni okrug. Prosto da ne bude da imam dvostruke standarde i aršine samo kada je gospodine Enis Imamović i njegova poslanička grupa tu, jer smo maločas čuli da postoji sandžačke opštine, pa vas čisto molim da poštujemo Ustav Republike Srbije, jer to smo potpisali svi prilikom polaganja zakletve.

Što se tiče današnjeg pitanja, dakle, najpre želim da kažem da je rezultat posete predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića Briselu i dogovori koji su postignuti zaista ohrabrujući za Srbiju.

U potpunosti sam saglasan sa predsednikom koji ovu posetu ocenjuje kao jednu od najboljih i kada to kažem ne mislim samo na EU i pomoć i podršku u oblasti železničke infrastrukture, već pre svega mislim na obostrano poverenje.

Mi smo tokom jučerašnjeg dana ovde u parlamentu razgovarali o Izveštaju Evropskog parlamenta, razmenili mišljenje sa gospodinom Bilčkikom koji je sastavio Izveštaj Evropskog parlamenta, sugerisali da je potrebna još bolja saradnja za koju smo uvek otvoreni i spremni kako ubuduće ne bi došlo do različitih tumačenja, određenih procesa u Srbiji i do različitih konstatacija koje su prethodnom izveštaju bili posledica amandmana podnetih od strane nekih evroparlamentaraca.

Pre svega, ovde mislim na amandmane podnete od strane evroparlamentaraca na Predlog izveštaja Evropske komisije o Srbiji za 2019. i 2020. godinu, izvesne konstatacije koje su kod nas izazvale negodovanje, jer nam se činilo, ne, da nam se činilo, nego u potpunosti smo ubeđeni da nisu utemeljene i nisu precizne i nisu tačne. To smo u razgovoru sa evroparlamentarcima i sa gospodinom Bilčikom istakli.

Takođe smo rekli da se slažemo da je važna percepcija građana u EU. S tim u vezi želim da kažem da je velika razlika između, recimo izveštaja Evropskog parlamenta i rezultata posete predsednika Srbije EU i onoga što je dogovoreno u Briselu. U tom smislu molim vas, gospođo Brnabić da kao predsednica Vlade prokomentarišete, recimo dve konstatacije koje su iznete u izveštaju.

Prva, gde Evropski parlament izražava zabrinutost zbog navodnog istraživačkog novinarstva o tome da Vlada manipuliše statističkim podacima o Kovidu-19 u političke i izborne svrhe i druga koja se takođe tiče zdravstva, moram da pomenem zdravstvo, jer oni su heroji Srbije danas, gde se kaže – konstatuje da zdravstveni sistem Srbije trpi zbog nedostatka resursa i odliva stručne snage što je rezultiralo nedostatkom medicinske opreme, medicinske stručnosti i laboratorijskih kapaciteta za testiranje tokom pandemije Kovida-19.

Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsednice.

U potpunosti se slažemo sa vama i ovo pitanje smo postavili upravo zarad javnosti i jednog odgovornog i ozbiljnog odnosa koji ima predsednik Republike, Vlada Republike Srbije, čitava zdravstvena struka tokom perioda pandemije.

Naravno da smo, između ostalog, po ko zna koji put evroparlamentarcima jasno stavili do znanja odlučnost, opredeljenost i posvećenost Srbije na putu evropskih integracija i jasno rekli da umesto izjave da je dobra vest da Evropski savet i Evropska komisija neće otvoriti nova pregovaračka poglavlja za Srbiju u prethodnoj godini, mi uvek predlažemo otvoren i konstruktivan dijalog sa predstavnicima Evropskog parlamenta.

Sledeće pitanje je upućeno Ministarstvu prosvete. Gospodine Ružiću, vi ste nedavno sa predsednikom Republike Aleksandrom Vučićem razgovarali o tome da država sačini jedinstvene udžbenike za srpski jezik i književnost, istoriju i geografiju za osnovnu i srednju školu. U tom smislu dogovoreno je da vaše ministarstvo pripremi izmenu dva zakona kako bi se za ostvarivanje ovog cilja stvorile i zakonske i normativne pretpostavke.

Pitanje je, kako bi javnost bila opet upoznata, dakle, želim da postavim pitanje ministru – kada možemo očekivati početak realizacije Inicijative o jedinstvenim identitetskim udžbenicima kako u pogledu najavljenih izmena zakona, tako i u pogledu pisanja i štampanja ovih udžbenika, da li su već započete aktivnosti Ministarstva i kada se očekuju prvi udžbenici?
Prelazim odmah na stvar.

Najpre kao Valjevac želim da zahvalim na jednom odgovornom i ozbiljnom odnosu predsedniku Republike Srbije, Vladi Republike Srbije, kada je reč o investicionim ulaganjima u Valjevo.

Ja jesam predsednik političke opcije koja je u Valjevu opozicija, ali ja nikada ne mogu biti opozicija gradu i građanima i zaista hvala vam na tome.

Želim da zahvalim gospodinu Momiroviću, ministru Momiroviću što je obišao jednu veoma važnu deonicu u Lajkovcu, jer ta deonica nije važna samo za Valjevo, važna je za čitavu zapadnu Srbiju, za dovođenje investicija i nadam se da ćete efikasno ovaj projekat dovesti do kraja i sprovesti u realizaciju.

Prvo pitanje zato i postavljam vama - kada je o reč stanovima za pripadnike snaga bezbednosti koliko je država izdvojila sredstava, koliko se stanova gradi i koji je rok za završetak radova, kao i kako teče dinamika radova?

Drugo pitanje – Zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara uredio je koje naknade su prihod republičkog, a koje lokalnog budžeta, kao i raspodelu prihoda od naknada između republike i lokala u slučaju da je prihod zajednički. Isti zakon definiše naknade za vodu u članu 74. Članom 98. zakona definisano je da prihodi ostvareni od naknade za vode pripadaju budžetu Republike Srbije, a prihodi ostvareni na teritoriji AP pripadaju budžetu AP. Međutim, prilikom same eksploatacije i distribucije vode javlja se ogromna amortizacija infrastrukture koja se često mora sanirati iz budžeta upravo jedinica lokalnih samouprava. Kao primer navodim opštinu Mionica.

Pitanje glasi – da li u cilju rešavanja ovog problema koji nije samo problem opštine Mionica se razmišlja o izmeni člana 98. zakona? Pre izmene zakona potrebno je uraditi dodatne analize kako bi se procenili troškove koje jedinice lokalne samouprave imaju u vezi sa eksploatacijom voda.

Sledeće pitanje je za ministra prosvete. Naši učenici i studenti postižu izvanredne rezultate na nacionalnim i međunarodnim takmičenjima, pa u tom smislu bih pitao – na koji način Strategija predviđa da se postigne opšti nivo kvaliteta svih obrazovnih institucija i poveća briga o talentima?

S obzirom na brz razvoj tehnologija svedoci smo da pojedina zanimanja nestaju, a nova nastaju. Na koji način Strategija obrazovanja prati brz proces promena, a da se pri tome ne izgubi identitet, jer postoje i naučno-obrazovne oblasti trajnog karaktera?

Poslednje pitanje – koji su prioriteti razvoja nerazvijenih opština kao pristup u rešavanju istih?

Molim ministre za kratak odgovor.

Samo jedna digresija. Evo, nisam ni tri minuta iskoristio. Samo jedna digresija, pošto je maločas ministar Krkobabić napravio jednu konstataciju.

Gospodine Krkobabiću, ne daje vama predsednik Narodne skupštine Republike Srbije mogućnost da radite ili ne radite, te naloge vam daje predsednica Vlade Republike Srbije, a predsednik Narodne skupštine Republike Srbije rukovodi i daje nama naloge, kao poslanicima Narodne skupštine Republike Srbije.

Zahvaljujem. Neću se javljati drugi i treći put.

Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedniče.

Poštovana predsednice Vlade, dame i gospodo ministri, kolege i koleginice, najpre pitanje za ministarku pravde. Optužnica protiv bivših pripadnika OVK, koliko je meni poznato, ima 70 strana i nije u potpunosti i u celosti objavljena. Lista svedoka je takođe zatamnjena, sva imena su precrtana. Kada će biti obnarodovano i jedno i drugo i kada to bude učinjeno, šta je plan Ministarstva, da li postoji plan Ministarstva i Vlade Republike Srbije da preduzme nešto u vezi zaštite svedoka i eventualnog pojačanja dokaza? Cilj je, naravno, da se podrži sud, da se ne ponovi slučaj Haradinaj, svedoci su pobijeni, nije to moja konstatacija, to je i sudsko veće potvrdilo. Da li Vlada razmatra mogućnost da formira neku grupu ili tim koji će time da se bavi, jer je javnost veoma zainteresovana? Mi smo kao država pokazali spremnost za saradnju, valjda zauzvrat možemo očekivati pravdu i istinu, a to je konačno da bude sankcionisana ta vrhuška, jer očigledno se ne ide u dubinu.

Uz to, molim vas da, evo, dajem vam priliku, maločas niste imali mogućnost, da odgovorite na pitanje koje je postavio gospodin Marković – kada će tužilaštvo konkretno reagovati?

Sledeće pitanje vrlo konkretno za ministra prosvete – da li Ministarstvo prosvete vrši analizu usklađenosti redovnih školskih programa sa sadržajem onlajn sistema obrazovanja i koliko ova vanredna situacija izazvana kovidom utiče na kvalitet obrazovanja? Još jedno, po meni, izuzetno važno pitanje – kakav, po vašem mišljenju, može biti uticaj onlajn nastave na socijalizaciju dece?

Treće pitanje za novog ministra koji je dobio zaduženje da se bavi pitanjem problema nedovoljno razvijenih opština u Srbiji – da li će Vlada doneti novi program podsticaja regionalnog razvoja i razvoja nedovoljno razvijenih opština, koji će sprovoditi vaš kabinet? Drugo pitanje, opet vezano za prvo – da li vi kao ministar zadužen za razvoj nerazvijenih područja već imate projekte za zaustavljanje devastacije malih sredina i za obezbeđenje boljih uslova života u nedovoljno razvijenim područjima u Srbiji?

Nastaviću u narednih tri minuta. Zahvaljujem.
Gospodin Tončev je u odgovoru na pitanje pomenuo EU, a to je nešto što me brine u ovom trenutku i tim povodom želim da postavim pitanje predsednici Vlade i ministru spoljnih poslova. Naime, šef diplomatije EU, gospodin Borele je izjavio da od Srbije očekuje da svoju spoljnu politiku uskladi sa stavovima EU kako naša evropska perspektiva ne bi bila narušena.

Ako sam ovu izjavu dobro razumeo, ona se odnosi na spoljno političke partnere Srbije, odnosno na neki način ovo sam razumeo i kao uslovljavanja Srbije da se opredeli za jednu stranu, za EU ako želi da postane punopravan član. Ova izjava se može smatrati i zadatim uslovom koji moramo da ispunimo. Srbija je slobodna i nezavisna država, samostalna država, vodi samostalnu spoljnu politiku u najboljem interesu svojih građana.

Srbija svakako ima cilj da postane punopravan član EU, ali Srbija želi da zadrži i tradicionalno prijateljske odnose sa tradicionalno prijateljski orijentisanim državama i SAD i sa Kinom i sa Rusijom, jer period kovida je pokazao da kada je teško možete da računate na dve stabilne i sigurne stvari, a to su najpre sopstveni resursi, a onda odnosi sa tradicionalno prijateljski orijentisanim državama.

U vezi sa ovim konstatacijama pitanje bih postavio predsednici Vlade, a tu je i ministar spoljnih poslova. Dakle, imajući u vidu poziciju Srbije u Evropi i svetu s jedne strane i naš državni nacionalni interes, s druge strane da li smatrate da se nekako prepliću interesi i ciljevi koji se žele postići između EU koja poseduje po pitanju Kosova i Metohije u dijalogu i recimo nove američke administracije? Da li očekujete, da li se po vašem mišljenju može desiti da nova američka administracija promeni diskurs svoje spoljne politike prema Srbiji?

Mi znamo i to je predsednik Srbije vrlo jasno rekao nakon izbora novog predsednika SAD da mi želimo da zadržimo dobre odnose sa SAD, da će Srbija poštovati Vašingtonski sporazum. Postavlja se pitanje da li je prištinska strana spremna na to.
Skratiću.

Još jednom najpre da zahvalim predsednici Vlade Republike Srbije i da ponovim da se u potpunosti slažem sa njom kada kaže da Srbija treba da nastavi putem koji je trasirao predsednik Republike Srbije, a to je iskren odnos sa partnerima.

Druga stvar koju sam maločas rekao, da se takođe u potpunosti slažem kada govorite o važnosti i značaju jednog vizionarskog projekta predsednika Republike, a to je „Mini šengen“, i rekao sam da je to nešto što je lekovito za čitav region, i ako postoji jedan deo opozicije koji to ne shvata, ali ne treba gubiti vreme na to.

Ministre spoljnih poslova, u pravu ste kada kažete, Srbija danas jeste simbol novih vrednosti u regionu i jeste faktor stabilnosti. I mir i stabilnost u regionu i prosperitet, dobrosusedski odnosi, to jeste prioritet trenutno, kada govorimo o regionalnoj saradnji. To je jasno, to je vidljivo i prepoznatljivo.

Takođe, u potpunosti ste u pravu i to je takođe veoma važno, da danas Srbiju svi sagledavaju kao pouzdanog, sigurnog i stabilnog partnera. Rekli ste, i u pravu ste, nekada nismo mogli sa velikima da razgovaramo. Kada dođete u SAD, vi ne možete da razgovarate. Recimo, 2011. ili 2012. godine niste mogli da razgovarate o suštinskim političkim pitanjima, kada govorimo o nacionalnim i državnim interesima. Možete, ali sa „staferima“. Mi smo danas u 2020. godini u situaciji da predsednik Srbije je razgovarao sa predsednikom SAD i potpisao bilateralni sporazum, ne trilateralni, bilateralni sporazum između dve države.

Zahvaljujem na odgovorima, zahvaljujem na spremnosti Vlade da danas bude u parlamentu i potpuno sam ubeđen da će zadržati ovako odgovoran i ozbiljan odnos prema Narodnoj skupštini Republike Srbije, kao najvišem zakonodavnom telu. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, poštovana predsednice Narodne skupštine Republike Srbije.

Poštovana predsednice Vlade, dame i gospodo ministri, dame i gospodo poslanici, iskoristiću prva tri minuta da postavim nekoliko pitanja. Najpre pitanje ministru Antiću.

Znamo da je cilj ministarstva na čijem ste čelu unapređenje energetske efikasnosti i rešavanje ekoloških problema koji mogu biti posledica korišćenja različitih energenata i da se kao zemlja okrećemo obnovljivim izvorima energije. Znamo da ste pre nekoliko dana potpisali ugovore sa 24 lokalne samouprave, gde ministarstvo i Vlada bespovratno subvencionišu projekte unapređenja energetske efikasnosti. Ovo je do sada, koliko mi je poznato, najveći iznos koje je ministarstvo opredelilo iz Budžetskog fonda za unapređenje energetske efikasnosti.

Do sada podizanjem energetske efikasnosti u 53 objekta uštedili smo 40%, što ostavlja prostor da se taj ušteđeni deo novca investira u nešto drugo na nivou lokala. Pošto su do sada na konkursima učestvovale lokalne samouprave, i to za objekte od javnog značaja, škole, vrtići, domovi zdravlja, moje pitanje je sledeće - da li se planira mogućnost da građani i eventualno pravna lica konkurišu za dodelu sredstava, kako bi i njima bilo dostupno unapređenje energetske efikasnosti, mislim, pre svega, na stanove, kuće i poslovne objekte?

Sledeće pitanje prof. dr Slavici Đukić Dejanović, Vlada Republike Srbije u svom dosadašnjem radu pitanje loše demografske slike Srbije stavila na sam vrh svojih prioriteta, zato bih iskoristio priliku da postavim pitanje resornoj ministarki koje se odnosi na konkretne odgovore države na demografske probleme – na koji način Kabinet za demografiju i populacionu politiku na čijem ste čelu, sarađuje sa jedinicama lokalne samouprave, koliko sredstava je uloženo ove godine u finansiranje mera populacione politike širom Srbije i da li već sada imate konkretne rezultate tih aktivnosti?

I poslednji minut da iskoristim samo, gospodine Ružiću, sektor na čijem ste vi čelu, značajan je jer od efikasnosti stručnosti i posvećenosti državnoj upravi i organa lokalne samouprave, zavisi u krajnjoj liniji i kvalitet života građana i ostvarivanje njihovih prava. To se prepoznaje, pre svega, na nivou lokalnih samouprava, odnosno lokalnih zajednica u kojima građani žive i rade, leče se i obrazuju. Činjenica je da lokalne samouprave nemaju dovoljno sopstvenih sredstava koje mogu da investiraju, odnosno da održavaju u gradu novu infrastrukturu. U vezi sa tim pitao bih vas – ima li načina da ih država odnosno vaše ministarstvo pomognu lokalnoj samoupravi u realizaciji infrastrukturnih projekata.

I veoma kratko kada je reč o Ministarstvu zaštite životne sredine – koje mere i aktivnosti ministarstvo na čijem ste čelu, gospodine Trivan, preduzima kako bi se obezbedili kvalitetni projekti u sektoru zaštite životne sredine, što je osnov za privlačenje neophodnih investicija i da li će Srbija uspeti da u skorijem periodu otvori pregovaračko Poglavlje 27. i time nastavi svoj evropski put u ovoj oblasti?

Molio bih vas samo za kratke odgovore. Neću koristiti narednih tri pa dva minuta da bi koleginica mogla da postavi pitanje. Zahvaljujem.