TATJANA MACURA

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Tatjana Macura birana je za narodnu poslanicu jednom do sada, u 11. skupštinskom sazivu, od 2016. do 2020. godine.

U 11. sazivu bila je članica Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova, Odbora za kulturu i informisanje i Odbora za prava deteta, i zamenica člana Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, i jedna od koordinatorki Ženske parlamentarne mreže.

U 14. sazivu izabrana je za narodnu poslanicu kao 22. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat joj je potvrđen 06. februara 2024. godine. U 14. sazivu deo je poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane.

BIOGRAFIJA

Rođena je 29. aprila 1981. godine, živi u Zemunu. Po obrazovanju je strukovna ekonomistkinja.

U privatnom poslu je od 2007. godine, u oblasti telekomunikacija.

Predsednica je Udruženja Mame su zakon od 2019. godine.

Političku karijeru započela je u pokretu Dosta je bilo, gde je bila članica Glavnog odbora. Ovaj pokret napustila je 2018. godine, i sa grupom kolega osnovala Stranku moderne Srbije. Na funkciji kopredsednice Stranke moderne Srbije bila je od 2018. do 2020. godine.
Poslednji put ažurirano: 20.03.2024, 09:31

Osnovne informacije

Statistika

  • 131
  • 9
  • 5 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Устав Србије

čeka se odgovor 3 godine i 10 meseci i 16 dana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 4 godine i 3 meseca i 28 dana

Poštovana gospođo Macura, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 5 godina i 6 meseci i 25 dana

Poštovana, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Prva sednica (konstitutivna), 20.03.2024.

Zahvaljujem predsedavajući.

Poštovane građanke i građani, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, još jednom uvaženi predsedavajući, najpre želim da vam čestitam dolazak proleća, jer to znači, između ostalog, da će nam dani biti duži i da ćemo imati više Sunca, da ćemo biti raspoloženiji i da ćemo sigurno kvalitetnije i bolje koristiti naše vreme za nastupajuću kampanju za beogradske izbore, za kampanju koja se tradicionalno vodi od vrata do vrata, za kontakte sa građanima na teritoriji Grada Beograda, a onda i za kontakte sa građanima neposredno, dakle, na teritoriji čitave Srbije.

Danas želim da iskoristim priliku da podsetim naše građanke da je danas Nacionalni dan prevencije raka dojke i da sve one koji danas gledaju uživo ovaj program uputim na to da svoje najbliže žene, drage sestre, prijateljice, kume upute na to da urade preventivne preglede kojima će moći da se zaštite od eventualnih posledica raka dojke. Takođe, želim da podsetim da se to radi jednom godišnje, dakle redovni ginekološki pregledi. Znam da ovo možda zvuči banalno, ali znam i koliko je važno i zato mi jeste važno da u direktnom prenosu o ovome govorim danas. Jednom godišnje ginekološki redovan pregled, jednom godišnje ultrazvučni pregled dojki i jednom ili dva puta, odnosno jednom ili u dve godine da se odradi mamograf.

Da ovim ženskim tonom nastavim, ja sam primetila u ova tri dana rasprave o budućoj predsednici Narodne skupštine da svi pomalo zaplićemo jezikom kada treba da se obratimo političarkama koje ovde sede. Mi smo ovde narodne poslanice, biramo predsednicu Narodne skupštine koja je nekada bila ministarka, nekada je bila i još uvek jeste predsednica Vlade u tehničkom mandatu. Bilo bi dobro da u budućnosti se sa puno pažnje i uvažavanja obraćamo ženama koje ovde sede, da ih ne nipodaštavamo i ne pravimo se nevešti kada treba da se obratimo nekoj od nas. Ako možemo da se svakoj kafe-kuvarici i čistačici u Domu Narodne skupštine obratimo na taj način, ne vidim nijednu prepreku da se oni koji imaju problem sa tim nauče da se političarkama u Srbiji obraćaju u ženskom rodu.

Nakon ovoga, želim i vama, uvaženi predsedavajući, da se obratim i da i vas podsetim, ali i kolege narodne poslanike, da nijednog trenutka Narodna skupština nije suspendovala Zakon o zabrani diskriminacije i zato mi je jako žao što smo imali priliku da u ovih nekoliko dana, s obzirom da je ova sednica započela mnogo pre nego što je započela rasprava o izboru predsednice Narodne skupštine, da primetim da se non–stop krši ovaj zakon u pogledu vaših godina. Dakle, ovde se vama dodeljuju različite dijagnoze sa raznih strana, dovode se u pitanje vaši fizički, mentalni kapaciteti, a ja ću biti srećni ako sa 76 godina budem imala ovaj kapacitete kojima vi danas raspolažete i vodite ovu sednicu.

Takođe, ja sam neko ko pripada srednjoj generaciji i jako mi je drago, da ne bude zabune, što vidim puno mladih lica sa jedne i sa druge strane, ali isto tako, na bazi barem tog iskustva koji imam kao jedna mlada osoba, ne mogu da zanemarim važnost iskustva koje donose stariji narodni poslanici koji ovde dele klupe za sa nama, a pre svega zbog toga što vi nosite taj jedan pomirljiv ton upravo na bazi dugogodišnjeg iskustva, pružajući ruku svakome da uđe u dijalog. Ja bih volela da podsetim i narodne poslanike da ne kršimo Zakon o zabrani diskriminacije, a kršen je ovoliko puta. Ja sam samo ovaj primer, na bazi toga koliko je puta prekršen zbog vaših godina, iskoristila kao priliku da podsetim sve narodne poslanike, bez obzira u kojim klupama sede.

Budući mandat predsednice Narodne skupštine obeležiće nekoliko važnih tema, a ja ću pokušati da svedem na tri za koje mislim da će, makar na početku, biti veoma važne. Prva je dijalog koji se vodi na relaciji između Beograda i Prištine i ne sumnjam u to da će cipele u kojima će sedeti, mesto na kojem će sediti gospođa Brnabić biti izuzetno teške i komplikovane i da će je taj zadatak, posebno što je i sama bila uključena u mnoge dijaloge koji su prethodili njenom budućem radu prilikom zasedanja, koji su prethodili njenom budućem radu, dakle, dovesti u jednu nezavidnu poziciju.

Zato danas ne mogu da se ne setim, kao neko ko je sigurno nedvosmisleno građanske orijentacije, neko ko možda nema dovoljno jaku ili jasno izražena nacionalna osećanja ili makar ih ne iskazuje na onaj način kako je to široko društveno prihvatljivo… Dakle, želim da kažem da mi je strašno teško i žao što sam mogla da primetim da čak i parlamentarne političke organizacije nisu se na pravi način osvrnule na žrtve Martovskog pogroma koji se dogodio 2004. godine. Prvo, zato što se radi o jednoj godišnjici koja je okrugla. Znate, specifično je da se obeležavaju te okrugle godišnjice na jedan poseban način i ja sam tragom, da vidim kako je i na koji način svaka politička organizacija, bila ona u parlamentu ili van parlamenta, pokušala da vidim na koji način su se osvrnuli na ono što se dogodilo 2004. godine i moram da kažem da se gotovo ni jedna nije sa dužnom pažnjom i pijetetom prema žrtvama osvrnula na ono što se dogodilo pre 20 godina.

Ja ću sada iskoristiti podatke da zbog građana Republike Srbije podsetim kakve su to žrtve bile na prostoru Kosova 2004. godine. Podatke koje ću pročitati, jer ih ne znam napamet možete pronaći na sajtu Fonda za humanitarno pravo tako da pozivam i one narodne poslanike koji su zaboravili da se ovim povodom oglase…

(Aleksandar Jovanović: Niko nije zaboravio, nemoj da izvrćeš.)

Dakle, one koji su možda zaboravili da se ovim povodom oglase, a verujte da sam u pravu, jer sam analizirala naloge. Naravno, oni građani koji to žele da isprate to mogu da vide. Na jednom sam čak našla vremensku prognozu, ali nisam našla nikakvo izjašnjavanje na ovu temu.

Dakle, 50 do 60 hiljada kosovskih Albanaca je tada podiglo, praktično, ustanak protiv Srba i nealbanskog stanovništva na prostoru Kosova, 23 osobe su izgubile život, 950 osoba je povređeno, oko 4.000 ljudi je raseljeno, a oko hiljadu kuća, crkava i manastira je oskrnavljeno, spaljeno ili uništeno.

Ja zaista mislim da smo u martu mesecu koji je veoma važan, emotivno važan za građane Srbije, bez obzira kakve su političke orijentacije, morali da se sa dužnom pažnjom osvrnemo na ova dešavanja.

Takođe, želim da iskoristim priliku da vas sve pozovem da pročitate niz koji se nalazi na nekadašnjoj platformi „Tvitera“, a današnjoj „IKS“ koji je napisao Dragiša Mijačić. On koordinira u Nacionalnom konventu. Zaduženim za Poglavlje 35. Podelio je prosto jedno neposredno iskustvo izbeglih žena sa Kosova i bilo bi dobro da možda građani Srbije, da sad ne trošim vreme svih vas, da pročitaju taj niz i prosto razumeju koliko su razmere, da kažem, tog pogroma zaista velike.

Dozvolite mi molim vas da na ovoj temi takođe citiram i muftiju Beogradske islamske zajednice, Mustafu Jusufspahića koji je na istoj društvenoj mreži podelio svoje misli na ovu temu: „Svakog 17. i 18. marta mene srce zaboli, jer neko je tada 2004. godine đavola bodrio i kuće božije palio i rušio a neko Boga branio.“

Ja mu se zahvaljujem jer neke reči od pojedinih ljudi zaista imaju mnogo veću težinu, čak i od naših reči. Ovo je zaista, on svake godine na pravi način se osvrne na ove događaje, tako da ja mu se u ime i svoje lično, a i nadam se u ime čitavog parlamenta zahvaljujem.

Kada je u pitanju druga tema koja će obeležiti početak rada nove predsednice Narodne skupštine, to je upravo ova tema sa kojom smo malopre završili jedan deo diskusije. Radi se o Rezoluciji Evropskog parlamenta. Malopre sam rekla da sigurno, a sigurno makar u ovim redovima, dakle gde danas sedim, dakle nema osobe koja je građanskija i liberalnija u pogledu mnogih političkih tema, pa tako i u pogledu odnosa Srbije prema EU.

Međutim, i kada sam sedela kao narodna poslanica sa one strane tamo, dakle moj poslanički klub koji sam vrlo uspešno vodila imao je jedan princip, koga se i dan danas držim. Dakle, naše političke razmirice u granicama naše zemlje su sasvim nešto drugo u odnosu na to kako mi predstavljamo našu državu kada napustimo granice naše države.

Tako da je za mene kao nekoga ko pomno prati rad, posebno građanski orijentisanih političkih organizacija, sramotno ono što smo mi imali prilike da doživimo, to vukljanje za rukave i sve ono, da kažem, neprimereno što je bilo a dešava se i danas, nažalost, dakle kada je u pitanju Rezolucija Evropskog parlamenta koja je nedavno doneta.

Dakle, ovo nije ni prva a verovatno ni poslednja rezolucija Evropskog parlamenta, međutim ova je specifična upravo po tome zbog načina na koji je ona doneta Nikada se čini mi se to nije desilo da se ovoliko lobira, praktično iz granica jedne države da tako izgleda jedna rezolucija Evropskog parlamenta. Šta je trebalo da bude poenta te same rezolucije? Ona je trebala, ako sam dobro razumela kolege koji su na tome insistirale, da izazove međunarodnu istragu. Ja moram da kažem, evo kao neko ko od kada su završeni izbori kao nestranačka ličnost, dakle sedim sa strane i gledam šta se sve dešava…

Slobodno se smejte, nije uopšte nikakav problem.

Dakle, ne mogu a da ne primetim sledeće. Dakle, kako mislite da bilo ko shvati ozbiljno insistiranje na međunarodnoj istrazi ukoliko prihvatate da su izbori u Srbiji na republičkom nivou dovoljno dobri da prihvatite mandate i da ne sedite ovde sa nama, a sa druge strane ne prihvatate rezultate beogradskih izbora tvrdeći da su izbori samo na jednom nivou pokradeni?

Dakle, izbori su se održavali u isto vreme i na istom mestu sa istim članovima biračkih odbora. Dakle, nikome ne možete da objasnite, ni građanima u Srbiji, a posebno ne van granica naše zemlje kako je ova mozgalica praktično trebala da proizvede to, a to je da se dogodi međunarodna istraga.

I ja bih volela da se ona dogodi iz prostog razloga što smo i tokom ove rasprave imali prilike da čujemo da se ta navodna migracija u tolikom broju koja je navodno dovela do tolike velike i nepravedne razlike na beogradskim izborima, dešavalo i ranije upravo menjanje prebivališta od strane ljudi koji i danas sede u ovom parlamentu.

Za predsednicu Narodne skupštine će svakako biti izazov i da održi dijalog u Narodnoj skupštini i van nje, naravno, ali ne sumnjam da će to uspeti da uradi iz prostog razloga što ima jedno bogato iskustvo u posredovanju u međustranačkom dijalogu, kako na nivou parlamenta, odnosno kada je on vođen ovde u parlamentu bez posredovanja ljudi koji dolaze iz Evropskog parlamenta, tako i na onom drugom koloseku koji je vođen uz prisustvo evroparlamentaraca.

Ja moram samo još jednu stvar da kažem. I tada smo imali, nažalost, iako je ruka bila pružena, dakle sedela sam na strani opozicije, mnogi ljudi koji ovde sede učestvovali su u tom dijalogu zajedno sa mnom, zajedno i sa ovim ljudima koji sede sa ove moje leve strane, dakle veoma često je taj prostor za dijalog, za razgovor, za donošenje političkih rešenja kojima bi se rešila politička kriza u Srbiji bio vrlo nevešto, moram da kažem, iskorišćen za jeftine političke poene.

Na te se dijaloge dolazilo veoma često i to će vam sigurno reći čak i članovi one opozicije koji sede i sada u parlamentu da bi se sa njih teatralno odlazilo. Ja se iskreno nadam da se takva greška neće ponoviti i ja se iskreno nadam da ovaj parlament ima snage i ima kapaciteta da sa onim ljudima koje su građani birali da ih ovde predstavljaju dovede do političkih rešenja da se reši politička kriza na jedan, da kažem, miran i dobronameran način.

Treća tema koja je možda za mene najemotivnija, a po prirodi jesam emotivna što se može videti da mi drhti glas i ruke, dakle jeste nasilje u društvu. Mislim da će ako ove dve teme nisu bile dovoljno jake kao izazov za predsednicu Narodne skupštine, ali i za sve kolege koji sede sa leve i sa desne moje strane, dakle verujem da će sprečavanje nasilja u društvu biti možda i najveći izazov i za parlament i za buduću Vladu i za sve nas, bez obzira gde se politički nalazimo.

Meni je žao što smo doživeli to da se majska tragedija koja je obeležila živote svih nas, a ne mogu da na neki način razdvajam ljude sa decom ili bez dece, da me neko pogrešno ne shvati, ali verujem da je posebno pogodila ljude koji imaju decu i posebno one koji imaju decu tog uzrasta kojeg su nastradala deca iz „Ribnikara“ ili iz okoline Mladenovca.

Dakle, zloupotreba politička jedne takve tragedije je za mene bila besprizorna. Zaista sam u svašta mogla da poverujem, ali u tako nešto do kraja nisam mogla što je rezultiralo na kraju lošijim, odnosno gorim izbornim rezultatom nego što je to bio rezultat na prethodnim republičkim izborima.

Nadam se u susret maju i obeležavanju majske tragedije koja je zaista duboko potresla sve građane Srbije, bez obzira gde se mi nalazimo na strani političkog spektra, nadam se da ona neće biti zloupotrebljena za jeftine političke poene. Tim pre što je to bio povod da se formira koalicija koja nosi naziv „Srbija protiv nasilja“, a koja je u međuvremenu zaboravila praktično na tu temu i bavila se svim drugim, stavljajući akcenat isključivo na sebe, a ne na to kako će i u kakvom društvu da žive naša deca.

Podsetiću vas, ovo je jedinstven slučaj u Evropi bio i u svetu verovatno, da školski drugar udari na svoje školske drugare na tako brutalan način da će ostati verovatno zacementirano u svim našim srcima i životima i nas i naše dece.

Jako mi je žao što je bila zloupotrebljena na taj način, nadam se da se to neće ponoviti, a da ćemo svi izvući tu pouku iz onoga što se desilo, da možemo da menjamo naše ponašanje kako nam se to nikada ne bi dogodilo i kako bi smo nešto naučili iz onih događaja koji su za nama.

Sada bih da kažem nešto o Ani Brnabić, znala sam da će biti reakcija. Dakle, moja specifična pozicija kada želim da govorim o tome zašto želim da podržim da Ana Brnabić bude predsednica Narodne skupštine. Zato što sam u svojim cipelama, dakle u različitim nekim okolnostima imala priliku da što javno, a što na različitim sastancima i u prilikama koje su takođe bile javno prikazane, dakle sarađujem sa gospođom Brnabić i da dovedemo do određenih pozitivnih rešenja koja jesu u interesu građana Srbije. Ja vas podsećam da samo zbog njih sedimo ovde i ni zbog koga drugog.

Dakle, moj prvi susret sa gospođom Brnabić, možda ona to i ne zna ili možda ne može da napravi takvu vrstu retrospektive bio je kada se usvajao takozvani Zakon o nestalim bebama.

Dakle, bio je to problematičan jedan zakon. Svi znaju koji su sedeli tada u parlamentu. Razna udruženja roditelja koji traže svoju nestalu decu, obraćali su se narodnim poslanicima, sedeli su zajedno osa nama u našim kancelarijama očekujući da se dogodi određena izmena zakona.

Ona je upravo sedeći ove u danu koji je bio namenjen poslaničkim pitanjima pitala kako može da se popravi taj zakon. Organizovan je sastanak u Vladi Republike Srbije. Sastanku sam prisustvovala ne samo ja kao narodna poslanica, prisustvovali su i ugledni pravnici, čini mi se, Nikola Kovačević, Danilo Ćurćić, predstavnici JUKOM-a itd. i doneta je jedna velika i važna izmena koja je uticala na to da roditelji koji traže svoju nestalu decu budu zadovoljni.

S obzirom da je to bio jedan javni susret, dakle, svako može danas da vrati snimak i da pogleda kako je to izgledalo i na bazi toga da zaključi da je moguće voditi dijalog čak i sa ljudima sa kojima se u određenim momentima politički ne slažete.

Druge pozitivne stvari koje bih rekla o gospođi Brnabić jeste njena efikasnost koja se odnosi na saradnju sa onim osobama koje u tom trenutku nisu članovi Narodne skupštine, pa po prirodi, da kažem, obaveze koju mi imamo kao predstavnici zakonodavne vlasti imamo prema Vladi Republike Srbije.

Dakle, u nekoliko navrata sam zatražila intervenciju tadašnje predsednice Vlade da pomogne u rešavanju velikih problema, za mene velikih, jer su određene teme kojima se bavim, ali one znate nemaju tako veliki obuhvat i ona je mogla u bilo kom trenutku da kaže - hvala primili smo vaše obaveštenje, premili smo vaš predlog, super je to što sada želite da sarađujete, mislimo da je konstruktivan, doći će trenutak da se ovo izmeni. Mogla je, jer bi to bilo takođe politički korisno za nju.

Međutim, ona je učinila sve što je u njenoj moći da delegira određene ljude, da se pozabave, da se određeni problemi reše. Dakle, iako nije imala krupnu političku korist od onoga što je trebalo da učini, ona je to uprkos tome učinila, što znači da je stavila javni interes ispred svoje stranke koju je vodila u to vreme, ali i ispred celokupnog imidža Vlade.

Koliko je to, da kažem, u momentima bilo izazovno jeste i zato što je pomogla da se određena odluka Ustavnog suda na bolji način primeni nego što je i sam Ustavni sud rekao da ta odluka treba da se primeni. Ta odluka Ustavnog suda odnosi se na prava roditelja dece sa invaliditetom da ostvare pravo na naknadu koja im je bila uskraćena nažalost pogrešnom odredbom Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom.

Posao je bio obiman. Uključio je apsolutno sve centre za socijalni rad u Srbiji. Uključio je rad najmanje dva ministarstva, Ministarstvo za rad i Ministarstvo za brigu o porodici i nas naravno kao predstavnike nevladinih organizacija, ali je Vlada donela poseban zaključak da učini da se odluka Ustavnog suda primeni još bolje nego što je i sam Ustavni sud rekao da treba da se primeni. Jeste, moguće je, obraćali smo se Ustavnom sudu. Ustavni sud je sam rekao da ne želi da dodatno pojašnjava odluku, jer je mogao to da uradi, ali je Vlada Republike Srbije donela odluku da napravi zaključak, poseban zaključak Vlade, koji će upotpuniti nedovoljno dobro napisanu odluku Ustavnog suda.

Ja se u ime i roditelja koji imaju decu sa invaliditetom, ali i u ime svih onih drugih koji su imali koristi od pojedinih odluka Vlade Republike Srbije zaista od srca zahvaljujem dosadašnjoj predsednici Vlade Republike Srbije, a budućoj predsednici Narodne skupštine i u tom duhu se zaista nadam da će voditi naredni saziv parlamenta.

Bilo bi dobro i ja se nadam da će to tako i biti da se u ovom mandatu formira jedna kvalitetna ženska parlamentarna mreža kao neformalno telo koje će se mnogim od ovih pitanja, o kojima sam ja danas govorila, dakle, baviti.

Postoje teme koje su u ovom trenutku goruće i o kojima, ja mislim, može parlament da pomogne da se podigne svest, ako ništa drugo, o važnosti određenih tema, kao što je važnost imunizacije, akušersko nasilje, nasilje u porodici. Dakle, to su sve teme za koje sam sigurna da jednako okupljaju sve žene u ovom parlamentu i za koje sam sigurna da ne postoji ni trunka dileme da imamo zajednički interes.

Iskreno se nadam, draga gospođo Brnabić, da ćete uspešno voditi parlament, da će biti pružena ruka do kraja onako kao što ste i najavili prema predstavnicima i vlasti i opozicije i daćete u tom maniru pokazati da postoji mogućnost da ovaj parlament zaista na pravi način oslikava i volju građana Republike Srbije, ali isto tako da pokaže da je moguće pokazati jednu novu politiku kulturu.

Dozvolite mi da završim samo jednom opaskom i nadam se da mi nećete zameriti. Jedna od opaski i predsednice Maje Gojković kada je vodila parlament bila je zbog lapsusa koji je tada napravio jedan poslanik iz redova SNS – Ana je tu.

Druga sednica Narodne skupštine , 06.05.2020.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Dakle, nakon ove gomile budalaština koje je u polasatnom izlaganju izneo naš kolega, narodni poslanik, nažalost. Jedino što imam da poručim kolegi – vama je sigurno potrebna pomoć, ali moraćete da počnete da sarađujete.

Druga sednica Narodne skupštine , 06.05.2020.

Zahvaljujem.

Za kraj ove rasprave, pre nego što iznesem zaključak ispred poslaničkog kluba stranke SMS i poslanika koji predstavljaju ujedinjenu demokratsku Srbiju, postavila bih dva pitanja još jednom, ako možemo da dobijemo konkretnije odgovore. Prvi se tiče stimulacije koju bi trebalo da dobiju zdravstveni radnici, opet mi je žao, nema ni ministra finansija, niti ministra Lončara, nadam se da vi znate odgovor. Dakle, ta stimulacija nije trajnog karaktera i povećanje njihovih plata bi moralo da bude drugačije rešeno, odnosno da od vas ovde makar dobiju uveravanja da će se to trajno rešiti.

Ono što postoji, takođe, problem sa primenom ove odredbe jeste to što zdravstveni radnici koji se nalaze recimo na godišnjem odmoru ili su oboleli od Kovida - 19, takođe nemaju pravo na ovu stimulaciju od 10%. Pošto sam ja o tome govorila na prethodnoj sednici kada smo potvrđivali vanredno stanje, u međuvremenu mi se zaista jako veliki broj zdravstvenih radnika javio i ovo potvrdio.

Druga stvar koja mi se čini da je ovde izostala u nekoliko navrata je pomalo bila i zloupotrebljena od strane narodnih poslanika na prošlom zasedanju, pošto je konkretno bio upitan ministar odbrane, nisam dobila odgovor, ali sada ste tu vi, ministre spoljnih poslova, i ne bi bilo loše da kao ministar spoljnih poslova jasno date do znanja građanima Republike Srbije u kojoj meri je EU zaista prijatelj Republike Srbije.

Ja ću sada, zarad javnosti, da iznesem neke podatke, posebno zbog toga što smo ovde imali i od strane nekih narodnih poslanika prilično neprimerene govore i mislim da jesu činjenice važne da se iznesu u Domu Narodne skupštine.

Za poslednjih pet godina od EU smo dobili podršku u iznosu od 1,8 milijardi evra, što je 44 puta više nego što je podrška Republike Kine. Samo u zdravstvo je uloženo negde oko 161 milion evra, što je 12 puta više od Kine i da nije bilo ove podrške od strane EU, verovatno bi naš zdravstveni sistem pod udarom pandemije kolabirao. Samo tokom ovog vanrednog stanja EU je za zapadni Balkan opredelila negde 800 miliona evra, od čega će 93 miliona evra biti upućeno Republici Srbiji.

Bilo bi dobro da se ministar spoljnih poslova ili predsednica Vlade jasno izjasne po ovom pitanju. Narodni poslanici imaju pravo i mogućnost da pričaju o čemu god žele, međutim, zvanična politika Vlade Republike Srbije mora biti jasna i precizna i bilo bi dobro da se to danas potvrdi u Domu Narodne skupštine.

Ja ću vas zamoliti, predsednice Vlade, u završnoj reči da ne proglašavamo kraj vanrednog stanja kao pobedu nad pandemijom, zato što ona i te kako nije pobeda, ne zbog toga što nismo mi dobro odreagovali kao država, već zato što nas čeka jako dugi period u kom ćemo morati da se kao građani naviknemo na nešto što se već sada naziva nova normalnost.

Ja sam i juče i danas i unazad nekoliko dana od kada se govori o ukidanju vanrednog stanja zaista videla građane koji se nonšalantno ponašaju prema ovom virusu i o načinu na koji treba da se odnosimo prema njemu. Žao mi je što dolazi do toga, ali, uprkos svoj mojoj dobroj volji da razumem i sve vaše napore, mislim da je najveća odgovornost u ovom trenutku na Vladi Republike Srbije i morate jasno da se odredite prema tome kakvo nas ponašanje u budućnosti očekuje, da građani ne misle da onog trenutka kada Skupština izglasa kraj vanrednog stanja to znači da mogu potpuno opušteno, slobodno da se kreću i da se ponašaju kao pre nego što je vanredno stanje stupilo na snagu. Dakle, molim vas da se uputi iz Doma Narodne skupštine jasna poruka kakvo nas ponašanje očekuje.

Za kraj, ispred poslaničkog kluba Stranke moderne Srbije i Ujedinjene demokratske Srbije, zahvaljujem se svim lekarima, volonterima, novinarima, trgovcima, logističarima, svima onima koji su pomogli da ipak pokažemo jedno dosta dobro ponašanje u uslovima pandemije koja je pogodila ceo svet. Hvala.

Dvadeset šesto vanredno zasedanje , 27.02.2020.

Hvala predsedavajuća.

Mislim da je nužno da u sledećem sazivu pristupite vi ili neki vaš naslednik izmeni Poslovnika o radu Narodne skupštine i da vreme koje imaju narodni poslanici, a koje je ograničeno na tri minuta, se ili produži ili da se ograniči predstavnicima Vlade njihovo vreme za odgovor, jer ovako dolazimo u situaciju da samo tek nekoliko narodnih poslanika dođe u priliku da postavi pitanje.

Zahvaljujem se svim članovima Vlade koji su danas sa nama. Posebno se zahvaljujem ministru Đorđeviću i ministarki Slavici Đukić Dejanović. Konačno se pružila prilika da odgovorite konkretno na pitanje – tada će doći na izmenu Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom? Dosta dobru uvertiru je napravila predsednica Vlade.

Sinoć sam pokušala sa članicama inicijative koju sam pokrenula, „Mame su zakon“, da uđem u trag broju obećanja koje su se u toku poslednjih 20 meseci, koliko je ovaj zakon na snazi, da uđem u trag koliko je to puta obećano da će ovaj zakon da se izmeni, svaki put pod pritiskom ili saopštenja koja su upućivale porodilje koje su se porodile od jula 2018. godine ili pod pritiskom protesta koji su se organizovali na ulicama upravo iz nezadovoljstva što veliki broj žena u Srbiji prima zaista mizerne nadoknade tokom porodiljskog odsustva, koje neretko ne prelaze više od 1.000 dinara.

Dakle, da bi građani Srbije razumeli kakav je ovo problem, kada je zakon stupio na snagu, a to je bilo pre 20 meseci, neke bebe koje su tada rođene danas su uveliko prohodale, progovorile, verovatno su i krenule u vrtić i u susret ovoj kampanji koju ste najavili, koja kaže da ćete se boriti za našu decu, ja danas zastupam one građane koji se nisu prepoznali u toj kampanji i pitam vas - šta ćemo učiniti, odnosno šta ćete vi učiniti i da li postoji neka mogućnost da se za ovaj kratak period koliko imamo do raspisivanja izbora, ipak predlog izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci uputi u skupštinsku proceduru?

Dakle, mi smo negde prebrojali otprilike oko pet najava u prethodnom periodu. Svaka je bila vezana za naredni saziv parlamenta, odnosno za naredno zasedanje, pa smo imali menjanje od prolećnog, jesenjeg, prolećnog, jesenjeg i tako u nedogled. Evo, došli smo na kraj četvorogodišnjeg mandata i 20 meseci od stupanja na snagu ovog zakona ali izmena i dopuna zakona, osim onih koje su uputili narodni poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srbije, do danas nema. Dakle to bi bilo moje pitanje.

Hvala.

Dvadeset šesto vanredno zasedanje , 27.02.2020.

Hvala predsedavajući.

Dakle, ja ću se složiti sa vama da je potrebno konkretizovati kada kažem da se radi o velikom broju porodilja ministre Đorđeviću. Mogla bih i da stavim na papir. Pokušala sam sada da izračunam o kojem broju porodilja je reč, koje su oštećene primenom ovog zakona.

Dakle, ako pretpostavimo da se godišnje u Srbiji porodi između 60 do 65 hiljada žena, ako pretpostavimo, odnosno znamo da se ovaj zakon primenjuje već dve godine, dakle, danas govorimo o broju od 100 do 120 hiljada žena koje su se porodice u prethodnih 20 meseci, od kada je ovaj zakon stupio na snagu, ako prema saznanjima koja imamo upravo iz izveštaja o radu vašeg ministarstva, pretpostavimo da jedna trećina prima nadoknade koje su manje od zarade koju su primale dok su radile, onda mi govorimo o broju od 40 do 50 hiljada žena koje su samo za ovih 20 meseci oštećene lošom primenom ovog zakona.

Dakle, kada se osvrćemo na to, to su vaši izveštaji ministre, nisam ništa izmislila od tih podataka, a mogu i da vam dostavim dokumentaciju koja je stigla do narodnih poslanika.

Dakle, ja ne sumnjam u dobronamernost svih predstavnika Vlade Republike Srbije, ne sumnjam u to da ste imali najbolju nameru kada ste donosili ovaj zakon. Jeste istina da ste vi u ovom zakonu prepoznali određene kategorije žena koje nisu do sada bile prepoznate. Problem je način na koji su one bile prepoznate i problem je to što niste čuli apele nevladinih organizacija koje su relevantne, narodnih poslanika koji su tada učestvovali u raspravi koji su vam sugerisali da je konkretno, recimo, mera od povećanja broja meseci sa 12 meseci na 18 meseci može značajno da utiče na visinu nadoknade.

Niste nas čuli kada smo vam govorili da nadoknada koja dolazi po osnovu zarade ne može da eliminiše nadoknadu koja dolazi po osnovu invaliditeta deteta u porodicama koje su dobile dete sa invaliditetom. Niste nas čuli kada smo vam govorili da ne možemo da kažnjavamo žene koje su najuspešnije među nama, a kojima smo ograničili primanje nadoknade tokom porodiljskog odsustva na tri mesečne zarade. Dakle, ne radi se o milionima žena, radi se o 2.200 žena koje danas u Srbiji imaju tu sreću da primaju više od tri prosečne zarade. To su po podacima NALED-a podaci koje ja sada sa vama delim, dakle među tih 2.200 žena nema mnogo onih žena koje žele da se ostvare kao majke ili koje nisu već završile sa tim procesom.

Moja kritika na to nije na vaš rad konkretno, nije da vi niste dobronamerni nego da jednostavno niste čuli drugu stranu, da nismo nikada seli za sto niti sa nama narodnim poslanicima niti sa predstavnicima nevladinih organizacija, koje su sigurno vrlo dobronamerno vama prilazili i tražili od vas, praktično, da razumete u čemu je problem i da probamo zajednički da ga rešimo. Dakle, ja vas još jednom konkretno pitam, da li vi znate danas nakon 20 meseci od primene ovog zakona kada će ovaj zakon stupiti na snagu, jer ministarstvo ne staje sa radom, onda kada se raspusti Vlada, kada prestane vaš mandat. Hvala.

Četvrta sednica Prvog redovnog zasedanja , 26.04.2018.

Zahvaljujem.

Poštovana predsedavajuća, poštovani predstavnici Vlade, kolege narodni poslanici i građani Srbije, pre svega da se izvinim ministru Dačiću što ja sada govorim, a ne narodni poslanik gospodin Palma.

Vratila bih se na svoje pitanje. Čini mi se da je ovih dana goruća tema serijal koji su novinari „Insajdera“ pripremili, a radi se o analizi strateškog partnerstva između nacionalne avio kompanije „Er Srbija“, tj. nekadašnjeg JAT-a, i „Etihada“, kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Saradnja datira još od vremena kada je resor privrede vodio gospodin Mlađan Dinkić, tj. dok još nije JAT rebrendiran u „Er Srbiju“. Podsetiću građane Srbije da je gospodin Dinkić započeo pregovore između JAT-a i „Etihada“. NJega je u pregovorima nasledio tada široj javnosti manje poznat gospodin Siniša Mali, koji je te 2013. godine bio savetnik prvog potpredsednika Vlade, danas predsednika Srbije Aleksandra Vučića upravo u Vladi malopre pomenutog gospodina Ivice Dačića.

Nezvanično ugovor o saradnji je potpisan 31. jula 2013. godine, dok se svečano potpisivanje obeležilo 1. avgusta. Novi „Etihadovi“ rukovodioci su odmah zatim preuzeli rukovođenje našom nacionalnom kompanijom, sve do marta 2014. godine, kada je ugovor o strateškoj saradnji stupio na snagu, iako su, makar na papiru, bili manjinski strateški partneri. Čak i u prednacrtu se videlo da će Srbija biti u nezavisnom položaju. Obavezali smo se da ćemo tada uložiti sto miliona evra, a da će „Etihad“ samo 40 miliona uložiti, i to u vidu zajma.

Do danas javnosti nije predstavljeno šta su tačno ovlašćeni predstavnici ispred građana Srbije potpisali i na šta su nas precizno obavezali, s tim što je danas više nego očigledno da se svesno išlo samo na štetu građana Srbije.

Srbija je za ovih pet godina uložila u bespovratnu zajedničku kompaniju nekoliko puta više na različite načine, od otplate dugova do investiranja, dok je „Etihad“ zajedničkoj firmi dao kredit od oko sto miliona dolara. Za razliku od bespovratnog davanja Srbije, „Etihadu“ kredit sa kamatom mora da se vrati.

Verujem da ste svi odgledali sjajnu analizu „Insajdera“. Imajući u vidu da su najodgovorniji za ovakav kriminalni sporazum odbili da govore ili da daju neophodne informacije i dokumentacije, grubo kršeći Zakon o pristupu informacijama od javnog značaja, pitam vas, poštovana predsednice Vlade, kako će se država odnositi prema ovom ne tako malom problemu?

U međuvremenu je došla na red i koncesija Aerodroma „Nikola Tesla“. Tek o ovom ugovoru se ne zna ništa. Ono što naslućujemo je da je zbog tog ugovora država odlučila da prisvoji lokalni niški aerodrom, koji bez nepotrebnog uplitanja države posluje odlično i ostvaruje profit. Nije li poruka jasna? Čak i u ovakvim okolnostima u Srbiji, koja je samo lepo našminkana, a ekonomski je apsolutno devastirana, je vidljivo da iz nekih biznisa država jednostavno mora da se povuče.

Dvadeset šesto vanredno zasedanje , 25.02.2020.

Zahvaljujem predsedavajuća.

Moje pitanje danas upućujem predsednici Vlade i ministarki pravde.

Naime, ovih dana, tačnije 19. marta treba da istekne mandat jednoj komisiji koja je formirana pre dve godine. Radi se o komisiji koja treba da ispita postupanje državnih organa u rasvetljavanju prijavljenih slučajeva nestale dece u Republici Srbiji.

Mi, kao što nam je svima poznato, na dnevnom redu ovog zasedanja imamo i Predlog zakona koji bi trebao donekle da reši pitanje nestale dece u Srbiji i ovo nije prvi zakonski akt i prva obaveza koju je Vlada Republike Srbije preuzela na sebe.

Ono što mene danas interesuje jeste upravo rad ove komisije koja je pre dve godine formirana. Ova komisija ima zadatke, između ostalog, ona treba da utvrdi plan i dinamiku prikupljanja činjenica i utvrđivanja drugih okolnosti koje su u vezi sa istragama o prijavljenim slučajevima nestale dece u Republici Srbiji i da u tu svrhu ostvari saradnju sa organima nadležnim za vođenje istraga, da na osnovu dobijenih informacija i sagledanih okolnosti u vezi sa vođenim istragama sačini pregled dosadašnjeg toga vođenja istraga, da pripremi mišljenje o delotvornom načinu na koji bi se vođenje istrage moglo unaprediti i da u tu svrhu predloži konkretne mere koje bi trebalo preduzeti.

Dakle, ja vas podsećam da je izostala javna rasprava u vezi sa Predlogom zakona koji se nalazi na dnevnom redu i da je ista ova Komisija imala obavezu da na svakih 60 dana u toku svog mandata podnosi izveštaj o svom radu Vladi Republike Srbije i nadležnim odborima. Kao članica nekoliko nadležnih odbora koji bi trebalo da se bave ovom temom ja još ni jednom za vreme ovog mandata, a on je četiri godine, dakle, za vreme dvogodišnjeg mandata ove Komisije nisam imala prilike da se sretnem ni sa jednim jedinim izveštajem koji je ova Komisija podnela Narodnoj skupštini Republike Srbije.

S tim u vezi, dakle, moje pitanje glasi – kada će Komisija, i bilo bi dobro da to uradi, s obzirom da se Predlog zakona nalazi na dnevnom redu ovog zasedanja, da se to učini što je moguće pre, podnese izveštaj Narodnoj skupštini i Vladi Republike Srbije do kakvih je zaključaka došla, kako bismo mi mogli na pravi način u danima koji dolaze da raspravljamo o Predlogu zakona koji je na dnevnom redu. Hvala.

Dvadeset drugo vanredno zasedanje , 06.02.2020.

Zahvaljujem.

Moje prvo pitanje danas upućujem Ministarstvu zdravlja i direktorki RFZO, u pitanju su, odnosno ponovo postavljam pitanje, dakle, u vezi pacijenata obolelih od multipla skleroze kako je najavljeno i kako smo imali prilike da vidimo kada smo usvajali budžet za ovu kalendarsku godinu. Odvojena su značajna sredstva za kupovinu dodatnih lekova visoke efikasnosti kojim će se otprilike pokriti dodatnih 1300 pacijenata obolelih od multipla skleroze.

Međutim, postavlja se pitanje – šta ćemo učiniti za one pacijente koji neće biti obuhvaćeni ovim novim terapijama? Ukupno ima obolelih od multipleskleroze, negde oko devet hiljada i ja iskreno izražavam zabrinutost, šta će se dogoditi sa ostatkom, dakle otprilike, negde oko sedam hiljada pacijenata će u ovom slučaju ostati bez leka.

Podsećam ministra zdravlja, direktorku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje da postoje neke države u kojima se lečenje obolelih od multipleskleroze rešava kupovinom i omogućavanjem pacijentima da dođu do tzv. of-lejbl lekova. Među njima je jedan od najefikasnijih, lek koji se naziva „Rituksimad“, i on se prema onome što ja imam kao informaciju prepisuje pacijentima u Švedskoj, pošto je ovaj lek daleko povoljniji, čini mi se da bi izdvajanje iz budžet koje je usmereno za lečenje obolelih od multipleskleroze, bilo mnogo bolje da smo se pozabavili, možda pitanjima kako su neke druge zemlje rešile ovo pitanje.

Drugo pitanje upućujem Ministarstvu pravde, ponavljam ga praktično, dakle, pitanje upućujem ministarki Kuburović, pitam je – šta se događa sa zakonom koji treba da se bavi pitanjem nestalih beba?

Ponovo se u javnosti šuška da se piše novi predlog izmene i dopune zakona i u ovo pisanje nisu uključena udruženja roditelja koji traže svoju nestalu decu i nisu uključene relevantne nevladine organizacije koje se više godina bave ovim pitanjem. Ponavljam da li je istina da je predlog zakona, maltene pred ulaskom u skupštinsku proceduru i pitanje je takođe, zašto nisu uključena relevantna udruženja roditelja, kao i relevantne nevladine organizacije?

Treće pitanje danas upućujem Ministarstvu za rad, ministru Đorđeviću, dakle, pitanje je u vezi Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, skoro 19, 20 meseci kako je ovaj zakon stupio na snagu, kako određeni broj majki, odnosno porodilja dobija nadoknadu u visini od tek nekoliko stotina dinara. U desetak puta smo imali prilike da slušamo od nadležnog ministra Đorđevića, kao i od ministarke Slavice Đukić Dejanović, da će se Predlog izmene i dopune zakona naći u Skupštinskoj proceduri, međutim do danas on nije došao.

S obzirom da nam se bliži kraj ovog saziva pitanje je ministru Đorđeviću i molim da blagovremeno pošalje odgovor, pošto odgovorno izbegava, kada će se u skupštinskoj proceduri pronaći Predlog izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom. Hvala.

Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.12.2019.

Hvala predsedavajuća.

Moje pitanje danas ide Ministarstvu pravde. U skupštinskoj proceduri od marta meseca prošle godine, nalazi se Predlog zakona o utvrđivanju činjenica o nestalim bebama iz porodilišta u Srbiji. Ovaj zakon se po drugi put nalazi u skupštinskoj proceduri od 2016. godine do danas. U oba navrata imamo problem sa tim što nisu održane adekvatne i javne rasprave kada je ovaj Predlog zakona bio u formi Nacrta zakona. Danas imamo neka saznanja da postoji interesovanje predstavnika Ministarstva pravde da se napiše novi nacrt ovog zakona i s tim u vezi bismo voleli da saznamo da li je ova informacija tačna i ukoliko jeste, voleli bismo da Ministarstvo pravde uputi javni poziv kako bi se zainteresovana udruženja roditelja nestale dece mogla uključiti u ovaj proces pisanja novog predloga zakona. Isto tako da mogu da se uključe različita udruženja i predstavnici civilnog društva kao i jedna velika grupa narodnih poslanika koji su i tokom poslednjeg javnog slušanja, koje je održano u Skupštini Srbije iskazali veliko interesovanje povodom ove teme.

Dakle, moje pitanje konkretno ide ministarki Kuburović. Da li je u toku priprema nacrta zakona o nestalim bebama praktično i ukoliko jeste, molimo da se organizuje kvalitetna javna rasprava po treći put. Hvala.

Imovinska karta

(Zemun, 31.01.2017.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 96000.00 RSD 03.06.2016 -