DRAGAN JOVANOVIĆ

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Dragan Jovanović je do sada bio narodni poslanik u četiri saziva. Prvi put postao narodni poslanik u osmom sazivu, 2008. godine, ali je ubrzo po konstituisanju podneo ostavku. Sledeći put je izabran za poslanika u desetom sazivu, od 2012. do 2016, i treći put u 11. sazivu, od 2016. do 2020. godine. Nakon pauze od jednog saziva, ponovo je izabran u u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 11. sazivu bio je član Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije, i zamenik člana Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Odbora za zaštitu životne sredine.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 62. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE, član Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije, i zamenik člana Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 91. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane. Član je Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije, i zamenik člana Odbora za zaštitu životne sredine. Takođe, zamenik je člana Delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO.


BIOGRAFIJA

Rođen je 5. marta 1972. godine u Aranđelovcu. Po zanimanju je diplomirani inženjer mašinstva.

Za predsednika opštine Topola izabran je na lokalnim izborima 2004, u prvom krugu, na direktnim izborima. Na ovoj funkciji ostao je do 2014. godine, a od 2014. do 2020. bio je predsednik Skupštine opštine Topola. 2023. godine ponovo je izabran na ovu funkciju.

Od 2021. godine bio je član opštinskog veća Topole zadužen za izgradnju infrastrukture i privredu.

Bio je dugogodišnji član Nove Srbije i njen potpredsednik u dva mandata. Bio je direktor kampanje Velimira Ilića na predsedničkim izborima 2003. godine. Od 2003. do 2005. godine obavljao je funkciju Generalnog sekretara stranke.

Iz Nove Srbije je isključen 26. januara 2017. godine. Nakon toga, u julu 2017. osnovao je stranku Bolja Srbija. U aprilu 2023. godine stranka Bolja Srbija kolektivno je ušla u Srpsku naprednu stranku.

Poslednji put ažurirano: 12.09.2024, 13:08

Osnovne informacije

Statistika

  • 36
  • 0
  • 1 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Obeštećenje akcionara Agrobanke

čeka se odgovor 9 godina i 4 meseca i 9 dana

PITANJE ZA POSLANIKE NOVE SRBIJE: KADA ĆE BITI OBEŠTEĆENI OPLJAČKANI AKCIONARI AGROBANKE? NAJNOVIJE saopštenje akcionara Agrobanke povodom 4 godine od nelegalnog zatvaranja Agrobanke i pljačke njenih akcionara. B92| sreda, 25.05.2016.

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 09.10.2025.

Gospođo predsednice Skupštine, uvažena gospodo i gospođo ministri, koleginice i kolege narodni poslanici, evo pažljivo sam slušao, prethodna dva dana govore pre svega mojih kolega iz opozicije na predlog najvažnijeg zakona o kome danas raspravljamo u ovom parlamentu, a to je naravno Zakon o evidentiranju nelegalnih objekata ili kako ovde mnogi kažu Zakon o legalizaciji ili neko će reći o ozakonjenju nelegalnih objekata.

Ono što mi je prosto neverovatno jeste jedno veliko nerazumevanje. Dva dana sam slušao kolege iz opozicije koji ili nisu čitali ovaj Predlog zakona ili govore ono što pišu pojedini opozicioni portali i mediji, pa onda se to prepričava ovde u ovoj skupštinskoj sali.

Kao član Odbora za građevinu i saobraćaj pokušao sam da, ajde da narodskim jezikom kažem one prave i značajne stvari, benefite, odnosno koristi imati svaki građanin Republike Srbije, a naročito moji Šumadinci, kada u Narodnoj skupštini ovaj zakon prihvatimo.

Ono što je ključna stvar, to su već moje kolege i govorile ovde. Mi od 1997. godine imamo različite pokušaje ozakonjenja, odnosno legalizaciji. Uspeli smo tek nekih 320 do 350.000 objekata da ozakonimo za sve ove godine, a danas smo u 2025. godini.

Poslednji pokušaj bio je 2015. godine i nažalost uvek je nešto hvalilo i uvek je trebao jedan papir više. Dolazim iz opštine Topola. Više od 20 godina sam predsednik opštine ili predsednik Skupštine opštine. Bio sam ovde poslanik i pozicije i opozicije. Bio sam svedok različitih pokušaja da se ovaj problem reši. Ono što bih sada rekao, rekao bih šta je važno.

Danas i juče dobijem pozive i poruke od mojih komšija, takođe, sugrađani me pitaju – ko će u opštini da bude zadužen za legalizaciju? Nažalost, to je uticaj medija da u opštini, mogu da kažem - dragi moji Šumadinci niko neće biti zadužen.

Ovaj zakon podrazumeva brz, jasan i efikasan način i ono što će biti jasno, da ćete vi putem E-aplikacije, nešto najsličnije onome što imamo u E-agraru, kako danas poljoprivrednici konkurišu za subvencije u Ministarstvu poljoprivrede, prijavljivati objekte preko Agencije za prostorno planiranje.

Takođe, ovde je bilo pitanje da li Agencija za prostorno planiranje ima kapacitet da na jedan efikasan način upiše ovoliki broj objekata, a pominjemo cifru od četiri miliona. Rekao bih da Agencija već ima dovoljno kapaciteta i da se pokazala kod svih važnih linijskih infrastrukturnih objekata koji se grade u Republici Srbiji i već su angažovani kod rešavanja imovinsko-pravnih odnosa i onda je normalno da će uz dejstvo sa katastrom ovaj posao moći da se na jedan efikasan i brz način ostvari.

Takođe, ono što hoću da kažem, mislim da je veoma važno da Ministarstvo kada opštine, odnosno lokalne samouprave nemaju nadležnost kod ovog procesa evidentiranja, a kod evidentiranja je važno odvojiti taj deo od urbanizma, dela vlasništva, opštine moraju biti servis i pomoć svojim sugrađanima, i dobro je da Ministarstvo građevine obavi sastanke i pre usvajanje zakona sa lokalnim samoupravama, da znaju šta je njihova nadležnost i na koji način mogu da pomognu građanima. Naročito ovo što je kolega Stošić govorio iz PUPS-a pre neki dan, a vezano je da ljudi koji nemaju tehničku obučenost mogu na adekvatan način da konkurišu.

Još mnogo bitno, gospođo ministarka, a to je da pokušamo, mi u opštinama imamo veliki broj podnetih zahteva za legalizaciju, odnosno ozakonjenje od prethodnog zakona iz 2015. godine. Važno je da se ti predmeti takođe sada reaktiviraju, odnosno da se tim ljudima pomogne gde je falio jedan ili dva papira, da se i tu taj posao odradi na brz i efikasan način.

Ovde se postavilo dosta pitanja vezano, pre svega od opozicije – kako ovaj zakon favorizuje tajkune, kako favorizuje ovakve, kako favorizuje onakve. Pre svega, mislim da ovaj zakon favorizuje običnog građanina.

Ja sam jedan od retkih narodnih poslanika koji živi na selu. Dolazim iz sela Blaznave, jednog prelepog sela iz Šumadije između Oplenca i rudnika koji ima oko 2.000 objekata, od tih 2.000 objekata samo negde oko 962 ili 963 su upisana u Katastar, sva ostala su ostala ne upisana, ali daleko od toga da su to divlji objekti, već kod gomile tih objekata fali nešto od papira da bi se to regulisalo.

Već smo rekli elektronski će ljudi prijavljivati svoje objekte. Prosečna cena će biti 100 evra po objektu. Ono što bih posebno naglasio jeste da ćemo na seoskom području pomoći na brz i efikasan način, ali ljude koji su u gradovima po Šumadiji, na primer, mi imamo investitore koji su dobili građevinske dozvole za hotel, za etaž, za dve etaže, prizemlje plus dve etaže, a gradili su četiri, znači ti ljudi. Potpuno je netačno ovo što opozicija govori da ćemo ih na bilo koji način favorizovati i da će budzašto te etaže moći da legalizuju.

Jer, zakon jasno kaže – kod poznatog investitora, taj investitor da bi legalizovao, odnosno upisao vlasništvo na tim dodatnim kvadratima mora da plati po tržišnoj ceni. Svaka lokalna samouprava u Srbiji, pa i Topola iz koje ja dolazim daje određene popuste ljudima koji su regularno gradili, koji su uplaćivali naknade za građevinsko zemljište, za dobijanje građevinske dozvole kod mene u opštini taj popust je 50%.

Ovaj zakon predviđa za svaki kvadrat koji se dodatno ozakonjuje da neće biti nikakvog popusta. Pa gde to i na koji način mi nekome činimo uslugu i gde je način da vi kada ovde pominjete svaku treću reč od strane opozicionih kolega da je u pitanju nekakva korupcija, a imamo model koji je već razrađen putem „eAgrara“ kao dobar model i taj model će sada preko Agencije za prostorno planiranje moći na brz i efikasan način da pomogne da se ovaj problem reši.

Mi ćemo novim zakonom pomoći ljudima, to su već kolege govorile, da ovaj dodatni prostor možemo da stavimo u zaloge, da možemo da podižemo kredite, da se i na tržištu nekretnina pojavljuju stanovi koji će oboriti sadašnje cene i to su sve dobre stvari.

Ono što je bojazan jeste, ja bih i upitao ministarku, samo da pojasnimo još jednom kod vlasnika koji imaju na dve ili negde i tri parcele objekte, od kojih su dve privatne parcele, a jedan deo imamo objekta koji će biti, ne znam, na putu javne površine, nacionalni parkovi, na koji način će se tražiti dodatne saglasnosti od tih imaoca javnih ovlašćenja, da bi se ti pojedini delovi objekta mogli ubeležiti u katastar kao privatna svojina?

Kako će se to evidentirati? Koliko će trebati da traje taj postupak utvrđivanja koji će raditi Agencija uz pomoć katastra, da bi jasno građani mogli da znaju šta je ono što ih očekuje i na koji način će ti objekti, a takvih je na desetine i hiljade samo kod mene u Šumadiji, moći da se na brz i efikasan način evidentiraju?

Da bih ostavio još vremena svojim kolegama, ja bih pre svega da vas pohvalim, sve koji ste radili na ovom zakonu. U danu za glasanje ću ovaj zakon podržati. Nadam se da ćemo već za nekih pet do šest meseci moći da govorimo bar o milion novoupisanih objekata u katastar Srbije. Zahvaljujem i hvala.

Druga posebna sednica , 16.04.2025.

Uvažena predsednice Narodne skupštine, gospodine mandataru doktore, uvaženi kandidati za ministre, koleginice i kolege narodni poslanici, na samom početku želim da vam se obratim kao neko ko dolazi iz Šumadije i da zamolim na početku profesora Glamočića, koji je kandidat za ministra poljoprivrede, da razume jednu specifičnu situaciju koju ću pokušati da objasnim samo u par rečenica.

Uvaženi profesore, mi smo u Šumadiji, dolazim iz Topole, koja ima negde oko pet i po hiljada hektara pod najkvalitetnijim voćem, pre sedam ili osam dana imali takav mraz koji je potpuno uništio ili kako bi mi rekli obrao nam je voćnjake.

Veliki domaćini ne samo u Topoli, već i u okolini, mogu da kažem i za Veliku Planu, smederevski kraj, gore zapadna Srbija, Čačak, Požega, Arilje, veoma su u sličnoj situaciji. Domaćini su uzeli velike kredite i uložili velika sredstva da bi uložili u proizvodnju, a od te proizvodnje neće biti ništa. Ja vas molim, uvaženi profesore, da pokušamo da iznađemo zajedničko rešenje, a to je da ljudima koji imaju kredite bar glavnicu pomerimo za godinu ili dve i da imaju sredstva, jer će nam biti potrebna ogromna sredstva, veća čak nego što da se nije mraz desio da lečimo biljke i da lečimo stabla i da nađemo način kako da pomognemo.

Mi smo se dogovorili na Odboru za poljoprivredu da ćemo imati jednu vanrednu sednicu odmah nakon Vaskrsa, a želeo bih da ovu temu i ovaj problem delegirate kao nešto od prioriteta što će uzeti vaše Ministarstvo da rešava odmah nakon što i formalno vas podržimo, što ćemo mi učiniti i već nakon Vaskrsa da zajedno rešavamo ovaj problem.

Obratio bih se i budućoj ministarki za zaštitu životne sredine, gospođi Pavkov. Opština Topala, iz koje dolazim, ima uspešnu saradnju sa vašim ministarstvom, naročito i sa prethodnom ministarkom, gospođom Irenom Vujović, imamo zajedničke projekte koje radimo pre svega na kompletnom zatvaranju i sanaciji lokalne deponije, ali vas molim samo da obratite pažnju na jedan projekat koji smo zajedno započeli još tamo 2023. godine, a to je izgradnja kanalizacije u naselju Ljubeš u opštini Topola. Taj tender, nažalost, traje već skoro godinu dana, negde od maja meseca prošle godine i ja vas najljubaznije molim da nađemo nekakav način da ovaj problem rešimo, da se ta javna nabavka dovede do kraja i da tu kanalizaciju, koja je preko potrebna za više hiljada ljudi u opštini Topola, pokušamo zajednički da iznađemo rešenje.

Ono što sam, uvaženi doktore Macut, hteo da vas, evo pre svega i pozdravim i da vam kažem da je nekako u ovih prethodnih i danas i juče dva dana reč koja je obeležila ovu raspravu i koja je nekako dominantna, to je nasilje. Vi ćete imati tu sada priliku, hteli, ne hteli, da pokušate da to lečite, da lečite ovo naše društvo, da s jedne strane pokušate da pomirite ove dve grupe, a to neće biti ovako.

E, sada, ja pitam i vas i ove kolege narodne poslanike ko to nasilje generiše? Ja ću vam dati samo jedan mali primer iz svoje opštine. U subotu, kada smo se organizovali i krenuli zajednički na ovaj veliki svesrpski sabor, imali smo jednu neverovatnu situaciju da više stotina ljudi koji u koloni hoće da krenu na skup koji je uredno prijavljen, pojave se dva čoveka koja su nekakvi aktivisti opozicije i počinju sa vređanjem i pokušaju da izazovu i na kraju uspe, to im je jedini uspeh da izazovu da se desi incident, a to se desi najpre sa povicima kad oni krenu prema nama i ono već njihovo poznato pumpaj, pumpaj, na koje se manje-više i ne osvrćemo, ali na drugu stvar, koja je vrlo bitna, a to su psovke i to je psovanje majke i porodice, a naročito ljudima kao što je jedan moj saradnik, Vladan Vesić, kome je sin od 20 godina pre osam meseci stradao u saobraćajnoj nesreći i kada mu se opsuje dete, onda dolazi do takvih incidenata gde se ljudi bukvalno hvataju za guše i gde dolazi do tuče, a javni tužilac u Osnovnom tužilaštvu u Aranđelovcu odmah određuje pritvor. I sada su dva naša saborca, dva prijatelja u pritvoru u Petrovcu pored Kragujevca samo zato što su učestvovali u tuči, u izazvanoj tuči za koju postoji više od 350 svedoka, gde su već neki od svedoka saslušani.

Ali, kažem još jednom, Osnovno tužilaštvo u Aranđelovcu, koje pokriva i Topolu, odmah određuje pritvor. I sada će Petar Živković i Vladan Vesić, koji su branili čast svojih porodica, ne branim ih što su učestvovali u tuči, ne branim ih. Nažalost ili na sreću, kako se uzme, da nije bilo svih nas, bilo bi još težih povreda i težih incidenata.

Ali, zbog toga, drage kolege, hoću da vas upozorim da reči koje se potežu, mora se voditi računa o težini svake izgovorene reči. Nemojte pozivati, ja razumem mlade ljude, razumem njihovu energiju, ali ove blokade moraju stati i uvrede nas koji hoćemo i građana Srbije da se normalno krećemo i koji hoćemo da odlazimo i na okupljanja, na mitinge podrške našoj državi i našem predsedniku, vi nas ne možete zaustaviti. To morate da shvatite.

Ono što hoću na kraju da poručim, ovi ljudi koji su danas u zatvoru i verovatno će u pritvoru dočekati i Vaskrs, najradosniji praznik nas hrišćana, treba da budu opomena svima nama. I te stalno, moram da kažem, upadice koje mi dobijamo kako vlast kontroliše tužilaštvo, pravosuđe, prosto nisu tačne. Ovaj dokaz iz Šumadije, iz Topole vam jasno ukazuje ko i na koji način danas kontroliše pravosuđe.

Dobro je i Bogu hvala da su povređeni, da kažem, dobro, niko nije životno ugrožen. Na kraju, sudski postupak će utvrditi ko je tu tačno i za šta odgovoran, ali pouke iz ovoga moramo da izvučemo svi.

Zbog toga, poštovane kolege i poštovani prijatelji, nemojte na ovakav način pozivati na ovakve stvari, a onda kada dobijete reakciju, onda mi ispadamo nasilnici, ispadamo ovakvi, ispadamo onakvi. Zbog toga, još jednom, uvaženi doktore Macut, želim vam svaku sreću, a trebaće vam trpeljivost i trebaće vam i hrabrosti, od nas kao narodnih poslanika imaćete uvek podršku i moći ćete da na pravi način i kroz ovaj parlament sprovodite i da dolazite i sa predlozima zakona i odluka koji će pokušati da normalizuju ovo društvo i ovu državu.

Ja vam u tome iskreno želim svaki uspeh i vama i vašim kolegama. Živeli i živela Srbija.

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja , 04.03.2025.

Uvažena gospođo predsednice, dame i gospodo ministre, uvažene koleginice i kolege, uvažene koliko to može biti u ovom teškom danu na ovoj teškoj sednici, kada se izdešavalo od jutra sve ono što se dešavalo.

Naravno, kada sam danas dolazio na sednicu, hteo sam govoriti o zakonima, hteo sam govoriti o svim dobrim stvarima koje treba da usvojimo na ovoj sednici kako bismo pomogli ne samo studentima koji su u blokadi, naravno i onima koji nisu, njihovim nastavnicima da dobiju veće plate, naravno, o nečemu što nismo ovde pominjali, a to je pomoć i seljacima, odnosno nosiocima poljoprivrednih gazdinstava, pre svega u mojoj Šumadiji, koji imaju probleme sa imovinsko-pravnim odnosima, obrađuju parcele za koje ne mogu da dobiju subvencije i sve smo danas izmenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu trebali da usvojimo kako bi njima omogućili lakše podnošenje zahteva za subvencije, ali šta to vredi kada vi dođete na sednicu i doživite sve ono što smo mi od jutros doživeli.

Vi dragi građani Srbije kada ovo gledate moram i ja biti ličan prema vama. Dugo sam u politici. Od 2004. godine sam predsednik opštine Topola. Ovo mi je peti mandat u Skupštini Srbije i ono što sam danas doživeo voleo bih da se nikada ne ponovi, ali nisam imao priliku o sada da ovo ikada doživim.

Zašto sam ličan? Iz jednog razloga što sam 2004. godine, kao funkcioner Nove Srbije bio u poslaničkom klubu sa većinom članova koji danas… Tada smo bili Srpski pokret obnove – Nova Srbija, a danas je to deo POKS-a, a 2008. godine sam bio u poslaničkom klubu koji se zvao DSS – Nova Srbija i to je jedna stvar koju sam hteo da pomenem, gde mi je prosto neprijatno da danas sa ovog mesta gde sedim i gde se danas obraćam, u plenumu gledam Miloša Jovanovića kako biber sprejom prska koleginice i kolege. Da li je to moguće i da li je to realno, dragi prijatelji, vi koji sada trubite i koji umesto da se lepo javite i kažete da li je ovo tačno što ja govorim i da li je ovo tačno što mi ceo dan govorimo i da su naše tri koleginice završile u bolnici?

Moram da iskoristim i ovu priliku da koleginicama, naročito koleginici Ilić, koja je u drugom stanju, poželim brz oporavak i da beba bude dobro, a naravno, i mojim dragim koleginicama gospođi Obradović i gospođi Jasmini da poželim brz oporavak i da se ove nemile scene nikada više ne ponove.

Razumem i drugačije političko mišljenje, razumem i sve stvari koje mogu da se nabroje i da se rade u Skupštini, ali nemojte na ovakav način i nemojte koristiti sve ovo od pirotehnike, do nažalost, ovog suzavca i biber spreja, da naudite svojim kolegama i koleginicama.

Predsednica Skupštine je rekla - dolazi nam i 8. mart, Dan žena, i vi ste na ovakav način, na ovoj sednici koja će trajati do verovatno i druge polovine marta meseca, na ovakav način čestitali svojim koleginicama. Da li je, ljudi, ovo moguće i zašto ovo radite i kome sve ovo treba?

Pre svega, pozivam i građane i sve ljude koji gledaju ovaj TV prenos, ove nesrećne sednice, da ostanu mirni, da znaju da ovde postoje odgovorni ljudi, odgovorna skupštinska većina koja će u danu za glasanje podržati ove zakone koji trebaju da donesu dobro Srbiji i, pre svega, mir u Srbiji, da nemamo više blokade ulica, da možemo normalno da živimo, da se razvijamo i da funkcionišemo, da možemo da pričamo o uspesima svake lokalne samouprave, jer svaka opština i svaki grad u Srbiji čini Srbiju jakom i jedinstvenom.

Zbog toga, dragi prijatelji, pozivam vas da ostanemo jedinstveni, da u danu za glasanje podržimo sve ove izmene zakona, da kažemo da Srbija ne zaslužuje sve ovo što je gledala tokom celog ovog dana i da, pre svega, još jednom, ako to vredi, zamolim moje kolege iz opozicije, ja sam bio poslanik opozicije, kao i većina ovde kolega sa moje leve strane, ali nikada mi nije padalo na pamet da radim ovo što ste vi danas radili i da bilo koju koleginicu iz pozicije posipam biber sprejom u oči. Nemojte to raditi, mislim, ovo stvarno nema nikakvog smisla.

Do pobede, živela Srbija! Okupimo se ponovo u danu za glasanje. Živeli!

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 29.11.2018.

Uvažena predsednice Narodne skupštine, dame i gospodo ministri, koleginice i kolege narodni poslanici, moje prvo pitanje biće upućeno potpredsedniku Vlade i ministru unutrašnjih poslova gospodinu Nebojši Stefanoviću, a tiče se različitih dezinformacija koje su se pojavile u javnosti ovih dana vezano za lokalne izbore u Lučanima koji će se održati 16. decembra, a tiče se broja ljudi upisanih u birački spisak Lučana u zadnjih šest meseci. Znači, moje pitanje za ministra Stefanovića je – koliko je u zadnjih šest meseci ljudi u Lučanima dobilo prebivalište i dobilo mogućnost da glasa na lokalnim izborima 16. decembra?

Moje drugo pitanje je upućeno potpredsednici Vlade Zorani Mihajlović, ali pošto ona nije trenutno u sali, na to pitanje bi možda mogao da odgovori ministar finansija gospodin Siniša Mali. Kada je ova Vlada konstituisana 2016. godine i kada je bio predsednik Aleksandar Vučić, jedan od glavnih akcenata rada ove Vlade stavljen je na završetak kapitalnih investicija vezanih za infrastrukturu, znači, završetak Koridora 10 i završetak punog profila autoputa na Koridoru 11 od Beograda do Čačka. Upitao bih ministra – da li ćemo imati mogućnost da do kraja 2018. godine punim profilom autoputa se vozimo istočnim krakom ka bugarskoj granici, koji je rok za završetak Koridora 10 ka makedonskoj granici.

Zatim, čuli smo u prepodnevnoj raspravi ovde u parlamentu da su značajna sredstva i u budžetu za 2019. godinu izdvojena za završetak dela Koridora 11 od Obrenovca do Surčina, a samim tim bih upitao – šta se dešava sa deonicom Ub-Lajkovac i da li će oštećenje na toj deonici biti sanirano i popravljeno do kraja ove kalendarske godine?

Upitao bih ministarku Mihajlović, a mogu dobiti i pisani odgovor – da li će u sledećoj godini biti završena kompletno deonica magistralnog puta Topola-Kragujevac? Mi smo još 2014. godine izglasali ovde u Narodnoj skupštini da će od kredita Evropske banke za obnovu i razvoj ta deonica biti rađena u 2018. i 2019. godini. Kako se tamo završava industrijska zona u Sobovici, koja će biti jedna od najvećih u Srbiji, postoji preka potreba da se taj put završi.

Još jedno pitanje vezano za infrastrukturu. Brza šumadijska magistrala Bućin grob-Mali Požarevac, koje je idejno rešenje CIP uradio još 2004. godine, da li će u godinama koje dolaze takođe doći do prioriteta u programima Vlade Republike Srbije? Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 29.11.2018.

Zahvaljujem se gospodi ministrima.

Ono što sam hteo da kažem i što bih ponovo napomenuo kao veoma važnu stvar, za centralnu Srbiju i za Šumadiju od strateškog značaja i sada ste spomenuli taj pravac i novac koji je predviđen u budžetu za 2019. godinu, za pravac Preljine-Pojate. To je jedan ključni moravski koridor koji će napraviti tu jednu kičmu u centralnoj Srbiji za povezivanje dva koridora 10 i 11. Ono što je za nas u centralnoj Šumadiji, a govorim za opštine Mladenovac, Topola, Aranđelovac i Gornji Milanovac od izuzetnog značaja, u trenutku kada se u narednoj godini radi i završava projekat priključka Gornjeg Milanovca na nov auto-put na Koridoru 11, smatram da bi aktiviranje saobraćajnice Mali Požarevac-vrh Rudnika-Bućin grob tzv. brza šumadijska magistrala koju ću još jednom da pomenem, da je idejni projekat uradio Saobraćajni institut CIP tamo negde 2004. godine, bilo od strateškog značaja ne samo za ove četiri opštine u centralnoj Šumadiji već i za gradove Smederevo, Požarevac, koji bi imali najkraći put i napravili bi jednu kičmu od Malog Požarevca ka vrhu Rudnika, odnosno ka Koridoru 11.

Takođe pomenuo sam i mogu predsednice Narodne skupštine dobiti i pisani odgovor vezano za magistralni put Topola-Kragujevac, najstariji magistralni put u Srbiji južno od Save i Dunava koji je zaslužio da se napokon krene sa ozbiljnim radovima na kompletnoj rekonstrukciji svih nekih 35 kilometara ove trase. Javno preduzeće „Putevi Srbije“ su u ovoj godini krenuli sa radovima ali bih voleo da dobijem obećanje Vlade i resorne ministarke da će taj posao biti završen u 2019. godini.

Još jedno pitanje za ministra finansija, da li je u programu Kancelarije za javno ulaganje, a to ste nešto jutros govorili o ostvarenju, odnosno o planovima budžeta za 2019. godinu predviđena sredstva za obnovu objekata u opštinama koje su oštećene elementarnim nepogodama u 2018. godini? Znači, usled elementarnih nepogoda došlo je do oštećenja velikog broja objekata kako za stanovanje tako i tzv. ekonomskih objekata u gazdinstvima. Postoji velika potreba da se ti objekti krenu sa obnovom i rekonstrukcijom. Sama predsednica Vlade je obilazila neke od tih objekata sa predsednicima opština i bilo bi dobro da se sa tim poslom krene već s proleća 2019. godine. Zahvaljujem.

Imovinska karta

(Topola, 10.06.2016.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Predsednik skupštine opštine Opština Topola Opština Mesečno 90181.00 RSD 03.09.2014 - 10.05.2016.
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 35000.00 RSD 16.04.2014 - 03.06.2016.
Predsednik skupštine opštine Opština Topola Opština Mesečno 90181.00 RSD 03.06.2016 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 35000.00 RSD 03.06.2016 -