NADA LAZIĆ

Liga socijaldemokrata Vojvodine

Rođena je 11. novembra 1950. godine u Zrenjaninu.

Osnovnu i srednju školu završila je u Novom Sadu, gde je i diplomirala na Prirodnomatematičkom fakultetu, na odseku hemija.

Tokom godina radila je kao profesorica hemije u dve srednje škole, kao asistentkinja u nauci na Prirodno matematičkom fakultetu u Novom Sadu, u kompaniji „Zorka” u Šapcu i 22 godine u JKP Vodovod i kanalizacija u Novom Sadu u službi „Razvoj”, na problemima kvaliteta, tehnologije i zaštite voda.

Od 2002. godine pomoćnica je pokrajinskog sekretara za zaštitu životne sredine i održivi razvoj. Učestvovala je u organizaciji nekoliko projekata, među njima i „Za čistuju i zeleniju Vojvodinu”, a kao članica Saveta za zaštitu životne sredine LSV bila je koordinatorka nekoliko akcija koje je ovaj Savet organizovao.

U sazivu Skupštine grada Novog Sada periodu od 2004. do 2008. godine bila je odbornica ispred koalicije „Zajedno za Vojvodinu”. Bila je članica Saveta za zaštitu životne sredine.

Od decembra 2012. godine je u penziji.

Članica je Lige socijaldemokrata Vojvodine je od 1997. godine, a od 2000. do 2005. godine bila je predsednica Foruma žena LSV, članica Glavnog odbora LSV i Predsedništva LSV.

Na kongresu LSV, 2005. godine, tajnim glasanjem izabrana je za potpredsednicu stranke, kao prva žena na toj funkciji u istoriji LSV. Na Kongresu LSV, održanom u decembru 2008. godine, ponovo je izabrana za potpredsednicu stranke.

Na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 16. marta 2014. godine izabrana je za narodnu poslanicu Lige socijaldemokrata Vojvodine, na toj poziciji ostala je i nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 24. aprila 2016. godine.
Poslednji put ažurirano: 24.08.2017, 11:11

Osnovne informacije

Statistika

  • 40
  • 6
  • 6 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 6 godina i 4 meseca i 27 dana

Poštovana gospođo Lazić, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

odgovoreno za 18 sati

Poštovana, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

Pismo poslanicima - pitanja za vladu

čeka se odgovor 8 godina i 5 meseci i 30 dana

Poštovani/a, Obraćamo Vam se, kao predstavniku/ci građana, da na sednici za postavljanje poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu (26. oktobra 2017. godine), iskoristite vaše poslaničko pravo i postavite ova pitanja predstavnicima Vlade Republike Srbije u ime nas građana.

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Dvadeset drugo vanredno zasedanje , 08.02.2020.

Koristiću vreme ovlašćenog predstavnika.

Poštovana predsednice, poštovani narodni poslanici, mi smo kao Liga socijaldemokrata Vojvodine, jedna regionalna stranka, podneli amandman u kome smo dali predlog da se ukine cenzus i za regionalne političke stranke, čime bi se povećao stepen demokratičnosti kako izbornog procesa, tako i rada Narodne skupštine.

Naime, ja sam i u načelnoj raspravi naglasila u kolikoj meri je Liga socijaldemokrata Vojvodine, kao regionalna stranka, oštećena postojećim zakonom odnosno Zakonom o izboru narodnih poslanika, jer u članu 4. propisuje se da se poslanici biraju u Republici Srbiji kao jednoj izbornoj jedinici na osnovu lista političkih stranaka, stranačkih koalicija i drugih političkih organizacija i lista koje predlože grupe građana. Dakle, primenom ovog rešenja iz ovog zakona u praksi, ponoviću, kao što sam govorila i u načelnoj raspravi, vide se veliki nedostaci, a jedan od najozbiljnijih je taj da nisu svi delovi Srbije ravnomerno zastupljeni.

Naime, u ovom izbornom procesu, odnosno od izbora ovog saziva imali smo 89 poslanika iz Beograda, što je oko 36% od ukupnog broja poslanika, od 250, a broj birača je negde oko 22%, što znači nije prava proporcija. S druge strane, veliki deo Republike Srbije nije zastupljen, odnosno nije prisutan.

Posebno je karakteristično da poslanici u ovoj zgradi, odnosno u ovom sazivu, a tako je bilo i ranije, zastupaju praktično interese svojih stranaka a ne interese regiona iz kojih dolaze. Osnovno pravilo je, i ja sam u načelnoj raspravi govorila, kakva su iskustva drugih zemalja, da poslanik treba da zastupa sredinu iz koje dolazi. Interes birača mora da bude na prvom mestu. Međutim, mi ovde imamo slučaj da naši poslanici zastupaju, pre svega, interes svojih stranaka, stranaka koje su sa centralama u Beogradu. Retki su oni koji su u ovom sazivu bili prepoznatljivi po tome da zastupaju svoju izbornu jedinicu. Primera radi, kolega Milija Miletić, moram njega da pomenem, je postao prepoznatljiv. Uvek kada se predstavlja, kaže iz kog kraja dolazi i uvek je forsirao teme koje su od interesa za njegov kraj.

S druge strane, navešću vam primer kada smo raspravljali o Zakonu o finansiranju AP Vojvodine. Doživeli smo da, sem nas troje iz Lige socijaldemokrata Vojvodine, koji smo direktno zastupali interese građana Vojvodine, ostali poslanici koji su došli iz gradova i mesta u Vojvodini, čak su pojedini govorili suprotno od naših predloga koji su zastupali tezu o tome da se mora konačno rešiti finansiranje AP Vojvodine, pa tako je i za ovu godinu budžet AP Vojvodine upola manji od budžeta grada Beograda i svi poslanici, ili manje-više svi poslanici, iz vladajuće većine su, da tako kažem, pozdravili taj budžet, smatrajući da njihov region, odnosno kraj iz koga oni dolaze zapravo i ne treba da ima više para nego što dobija, pa se na osnovu svega toga zapravo vidi visoko zaostajanje AP Vojvodine, ali to je neka priča, odnosno tema za neki drugi razgovor.

Zato smo smatrali da je, pre svega, trebalo pristupiti izmeni Zakona o izboru narodnih poslanika, tako da bude Republika Srbija podeljena na više regiona koji će imati svoje predstavnike.

Mi smo u tom smislu i pre nekoliko dana podneli zakon tako da se poslanici biraju u Republici Srbiji, po našem predlogu, na pet izbornih jedinica, s tim što bi AP Vojvodina bila jedna izborna jedinica, grad Beograd odnosno teritorija grada Beograda, utvrđena zakonom, da bude druge izborna jedinica. Treća izborna jedinica bi bili zajedno Mačvanski okrug, Kolubarski, Zlatiborski, Moravički, Raški, Šumadijski, Podunavski i Rasinski okrug. Četvrta izborna jedinica bi bio Braničevski okrug, Pomoravski, Borski, Zaječarski okrug, Toplički, Nišavski, Pirotski okrug, Jablanički i Pčinjski i peta izborna jedinica bili bi zapravo punoletni, poslovno sposobni državljani Republike Srbije sa prebivalištem van područja prve četiri izborne jedinice. Čak smo napravili i matematiku koliko bi svaki od ovih područja trebalo da ima predstavnika u ovom domu, pa bi tako izborna jedinica 1, tj. AP Vojvodina, imala 65 mandata, izborna jedinica 2, tj. Beograd, imala bi 55, izborna jedinica 3 – 63 mandata, izborna jedinica 4 bi imala 63 takođe i izborna jedinica 5 imala bi četiri mandata. To je predlog naše raspodele, kako bi zapravo građani bili na najdemokratskiji način zastupljeni i da se ne dogodi, kao što se sada događa, da pojedini delovi Republike Srbije nemaju uopšte predstavnike u ovom domu.

Da li je ovo idealan način, da li je ovakva matematika idealna, ne znamo, ali mislimo da bi vredelo, ako ništa drugo, jednu javnu raspravu pokrenuti i pitanje organizacije, odnosno pitanje donošenja zakona na ovakav način pokrenuti konačno, jer, podsetimo se samo, u vreme devedesetih, kako kažemo, u Miloševićevo vreme, imali smo 29 izbornih jedinica.

Prosto, moramo biti svesni toga da građani, pre svega, budu u fokusu interesovanja, a da se ne govori samo o matematici koliko će koja stranka dobiti mandata, kako će se to raspodeliti.

Ovde se često čuje da većina treba da učini malim strankama. Ovde niko nikome ne treba da čini. Ovde, prosto, izborni sistem treba da bude takav da svi građani budu na što je moguće ravnomerniji način zastupljeni i da onda na pravi način ovde bude rasprava, a ne da se sve svodi na to šta centrala, odnosno šta vrh stranke zahteva ili ne zahteva. Na taj način bi se konačno vratio ugled ovom domu i konačno bi se na pravi način građani predstavljali. Hvala lepo.

Dvadeset drugo vanredno zasedanje , 08.02.2020.

Ni u kom slučaju ne želim da se upuštam u nekakvu svađu ili tome slično.

Podsetiću, i kada sam govorila u načelnoj raspravi, u Portugaliji, kaže, izborne jedinice obrazuju se na bazi okruga kao oblika teritorijalne organizacije. U Danskoj se mandati formiraju prema izbornim jedinicama nekadašnjih grofovija.

Znači, prosto je svugde zastupljenost regiona odakle pojedini poslanik dolazi, a ne samo da zastupa interese svoje stranke. Poenta je u tome, da vi svoj kraj najbolje znate. Da li ćete vi u vašem Zrenjaninu dopustiti da se pravi gumara, a bez tzv. integrisane dozvole, pa će sutra biti nekakvo zagađenje ili ćete se boriti za neke druge stvari, da se izgradi sistem za tretman otpadnih voda, pa da ne ide otpadna voda u Aleksandrovački kanal. Znam i lokalne probleme.

Ali, ako vi dolazite iz jedne takve sredine, onda vi znate najbolje situaciju tamo i za te interese onda se ovde najbolje borite. Poenta je u tome, a ne da ja vraćam nekakve istorijske granice ili takve gluposti, prosto mi to nije bila namera. Ja samo govorim da organizacija kakva je sada, odnosno izborni zakon koji sada postoji, da se svugde, na svim izbornim mestima na celoj teritoriji Republike Srbije i na prethodnim izborima ste imali, gospodin Vučić je bio lik koji je stajao na čelu svake izborne liste i vi ste se praktično, da ne upotrebim ružnu reč, kačili na lik jednog čoveka sa autentičnim nastupom i time ste dobijali glasove.

Ali, ono što je karakteristika sistema koji mi predlažemo, da to budu zasebne jedinice, onda bi stvarno neko individualno, kao što je kolega malopre govorio o pojedinačnom izboru svakog poslanika, a ne proporcionalno. I tu su različite ideje, da li će biti proporcionalno ili da se ide na ime. I tu su različita iskustva. Ja sam zato i naglasila kada sam govorila, treba otvoriti raspravu.

Sadašnji model, po kome je, praktično, utopljena cela teritorija Vojvodine, kada je izborni zakon u pitanju, u celu Srbiju i kada mi, recimo, kao regionalna stranka nema šanse da osvojimo 5% ili 3% kako se sada smanjuje, za celu teritoriju Vojvodine, jer nas prosto ne poznaju i ne mogu da zastupam jug Srbije na pravi način, kao što mogu da zastupam priču o Novom Sadu, okolini Novog Sada ili Subotice itd.

Poenta jeste u tome da svi krajevi Srbije budu podjednako zastupljeni i da se ovde čuje ono što su interesi građana cele Srbije, a ne samo pojedinih delova.

Po ovom rezonu bi, praktično, mogli da budu izabrani svi predstavnici iz Beograda. Onda bismo jednostavno uštedeli na putnim troškovima i niko ne bi morao da dolazi iz drugih delova Srbije, ako bi tako razmišljali. Hvala.

Dvadeset drugo vanredno zasedanje , 08.02.2020.

Poslednji put ću se javiti. Ne želim da polemišem previše.

Puno je krupnih reči izgovoreno, da Vojvodina ne postoji. Ja se nadam da kolega, kada krene u kampanju predizbornu po Vojvodini i krenu da obećavaju razne kule i gradove, da će prećutati ovu izjavu mog kolege da je Vojvodina praktično izmišljena priča i da ona ne postoji. Samo vas molim da pogledate postojeći Ustav, pa da pogledate da li postoji ili ne. Hvala lepo.

Nema govora na sednicama odbora.

Imovinska karta

(Novi Sad, 07.06.2016.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 103000.00 RSD 16.04.2014 - 03.06.2016.
- Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republika Mesečno 80934.00 RSD 10.12.2012 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 103000.00 RSD 03.06.2016 -