BOJAN TORBICA

Pokret socijalista

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Bojan Torbica je bio narodni poslanik tri puta do sada, u 11. sazivu, od 2016. do 2020, u 12. sazivu, od 2020. do 2022. godine, i u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 11. sazivu bio je član Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva i zamenik člana Odbora za kulturu i informisanje i Odbora za evropske integracije.

U 12. sazivu bio je član Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije, kao i zamenik člana Odbora za odbranu i unutrašnje poslove i Odbora za kulturu i informisanje. Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 294 sata, 16 puta se obraćao u plenumu, nije učestvovao u postavljanju poslaničkih pitanja, kao ni u traženju obaveštenja i objašnjenja. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 328 puta, od čega je za četiri akta glasao “protiv” i za jedan se izjasnio kao “uzdržan”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 92. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE, član Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije, i zamenik člana Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, Odbora za Kosovo i Metohiju i Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja. Takođe, bio je član Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 47. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu bio je deo poslaničke grupe PS - NSS - USS – RS, da bi po gašenju ove grupe postao deo poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane. U maju 2025. postao je predsednik novoformirane poslaničke grupe ZDRAVA SRBIJA - POKRET SOCIJALISTA. Član je Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, i zamenik Odbora za zaštitu životne sredine i Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja.


BIOGRAFIJA

Rođen 25. jula 1974. godine u Novom Sadu. Po obrazovanju je diplomirani pravnik. Živi u Temerinu.

Od 2002. godine bio je najpre direktor Radio Temerina, a potom i direktor Kulturnog centra Lukijan Mušicki.

Za odbornika u Skupštini opštine Temerin izabran je prvi put 2012. godine, ostavku je podneo 2013. kada je izabran za pomoćnika za privredu gradonačelnika Novog Sada. Na toj funkciji je ostao do 2016. Na lokalnim izborima 2020. godine ponovo je izabran za odbornika u Skupštini opštine Temerin i na toj funkciji je i danas.

U Pokretu socijalista obavljao je funkcije predsednika pokrajinskog odbora Pokreta socijalista i člana Presedništva Pokreta socijalista.

Potpredsednik je Pokreta socijalista.
Poslednji put ažurirano: 12.05.2025, 14:58

Osnovne informacije

Statistika

  • 107
  • 3
  • 5 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 5 godina i 10 meseci i 17 dana

Poštovani gospodine Torbica, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupci...

Otvoreno pismo Odboru za kulturu i informisanje Narodne skupštine Republike Srbije

čeka se odgovor 6 godina i 10 meseci i 23 dana

Imajući u vidu ogroman značaj koji Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, kao nezavisni državni organ, ima za pružanje pravne zaštite prilikom ostvarivanja ta dva ustavna prava građana, poučeni lošim iskustvima iz prošlosti i štetnim posledicama za ra...

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 7 godina i 1 mesec i 13 dana

Poštovani, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 14.10.2025.

Zahvaljujem.

Poštovana predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, polazeći od reči od čoveka koji je sa punim pravom bio dobitnik Nobelove nagrade za mir, Martina Lutera Kinga da na kraju nećemo pamtiti reči naših neprijatelja već ćutanje naših prijatelja, danas ne mogu da ćutim, već želim da se obratim Vladi Republike Srbije, kao i našoj javnosti povodom sramne odluke Nobelovog komiteta koji očigledno po diktatu zapadnih centara moći bio prinuđen da ovogodišnjim laureatom za doprinos svetskom miru proglasi Mariju Korinu Mačado, političarku iz Venecuele čije je delovanje sve samo ne borba za mir i demokratiju. Izgubivši poslednju trunku ljudskog dostojanstva članovi Nobelovog komiteta su svojom odlukom po ko zna koji put izazvali zgražavanje ljudi širom sveta. Nas sa Venecuelom povezuje iskreno i decenijsko prijateljstvo.

Hugo Čavez tadašnji predsednik Venecuele bio je jedan od retkih svetskih lidera koji je otvoreno osudio NATO agresiju 1999. godine i javno rekao da su Amerika i njeni NATO poslušnici počinili gnusni zločin nad našim nevinim civilnim stanovništvom. U vreme kada su mnogi ćutali, on je govorio i stao uz našu državu i narod. Njegov naslednik Nikolas Maduro, od prvog dana izražava punu podršku Srbiji, našem suverenitetu i teritorijalnom integritetu, kategorički odbijajući da prizna protiv-pravnu i jednostrano proglašenu nezavisnost tzv. Kosova. Zato se mi zbog moralne i političke odgovornosti prema prijateljskoj zemlji i narodu ne smemo praviti da ne vidimo svu sramotu koju nam je donela odluka Nobelovog komiteta. Marija Mačado borac za slobodu već dokazani američki agent i plaćenik. Žena čiji je jedini politički program izazivanje haosa u Veneculi, kao i oduzimanje svih ljudskih i građanskih i političkih prava, starosedelačkom indogenom stanovništvu Venecuele, glavnom nosiocu borbe za slobodu, jednakost i pravdu, idejama utemeljenim u tekovinama Čavizma i Bolivarske revolucije.

Tokom svoje sramne političke karijere Marija Mačado je više puta javno insistirala na uvođenju, a potom i pooštravanju sankcija sopstvenoj državi. Istovremeno, ona je javno pozivala Ameriku da izvrši vojnu agresiju svesna da bi takav sukob doneo razaranje države, građanski rat i odneo više desetina hiljada života.

U svojoj izjavi po objavljivanju sramne odluke Nobelovog komiteta Marija Mačado se naravno prvo zahvalila svojim nalogodavcima Americi i njenom predsedniku Trampu, uz put pomenuvši namučeni narod Venecuele, bestidno zaboravljajući da pozove tu Ameriku da njenom istinski namučenom narodu makar malo ublaži sankcije, tako mu olakša život i sačuva ga od gladi i bolesti, bedno i sramno čak i od strane tako bestidne osobe. Istorija njenog izdajstva nažalost je duga i bogata.

Davne 2002. godine bila je među prvima koji su javno podržali pokušaj oružanog svrgavanja legitimno izabranog predsednika Čaveza. Taj puč je trajao svega 48 časova i odneo stotinak života. To je bio klasičan primer pokušaja nasilne promene vlasti, uz podršku strane, tačnije američke obaveštajne službe.

Čavez se na vlast vratio uz pomoć vojske i najsiromašnijih slojeva stanovništva. Od tada pune dve decenije Marija Mačado je organizovala i podržavala brojne nasilne proteste tokom kojih su njene pristalice ubijale policajce, palile javne objekte i, što je najstrašnije, spalile više živih ljudi na ulicama Karakasa.

Kao što možete da vidite, to nisu metode demokratske borbe, to su zločini užasni, strašni, najteži zločini. Od tada do danas njeni pozivi na pobune i haos u zemlji su odneli preko 300 života građana Venecuele.

Kao međunarodni posmatrač na predsedničkim izborima prošle godine, imao sam priliku da se lično uverim u pravu prirodu delovanja Marije Mačado. Tokom izbornog dana javno je izjavila da neće priznati rezultate izbora i time pozvala svoje pristalice na proteste ukoliko njen kandidat ne pobedi, čime je otvoreno najavila nasilje i haos. Njene pristalice su već tokom popodneva počela sa napadima na policiju, blokadama ulica, paljevinama i oružanim sukobima.

Bio sam direktan svedok kako se nasilje širilo, ne samo Karakasom, već i širom Venecuele, ugrožavajući živote običnih građana, ali i nas međunarodnih posmatrača kojima je dan posle izbora prilikom povratka u hotel, u trenutku kada je već počela nasilna pobuna, prolaz na autoputu Valje-Hoče preprečilo više desetina naoružanih bandita na motorima, verovatno sa namerom da eliminišu nepotrebne i neželjene svedoke čiste pobede Nikolasa Madura na predsedničkim izborima. Tog dana nam je živote spasila hrabra i pravovremena reakcije venecuelanske policije. Hvala im na tome.

Zbog svega toga, imam moralnu obavezu da o svemu ovome ne ćutim i zato želim da odavde, iz Narodne skupštine Republike Srbije, pošaljem poruku da Srbija i njeni građani stoje uz principe suvereniteta, nenasilja i prava naroda da odlučuju o svojoj sudbini. Hvala.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 09.10.2025.

Zahvaljujem.

Poštovana predsednice, kolege narodni poslanici, pitanje postavljam predsedniku Vlade Republike Srbije Đuri Macutu i ministru spoljnih poslova Marku Đuriću, a ono se odnosi na odluke prethodnih vlada Republike Srbije kojima se naša država usklađivala sa sankcijama koje su slobodnim državama i narodima sveta uvodile države globalnog zapada, tačnije Evropske unije i NATO.

Sankcije kao instrument spoljne politike zemalja anglosaksonske sfere uticaja su više nego sporne, kako sa političke, tako još više sa moralne, etičke i pravne strane. U najvećem broju slučajeva te sankcije nisu donete od strane Saveta bezbednosti UN, već uglavnom od strane pojedinih država kolektivnog zapada ili saveza tih država.

Kroz dobro razrađeni politički mehanizam evropska vladajuća oligarhija, u cilju zaštite svojih ličnih i uskopolitičkih interesa donosi odluku o uvođenju sankcija i potom, kako bi obezbedila kakvu-takvu podršku van kruga zemalja članica EU, vrši politički pritisak ucenjujući države kandidate za članstvo u EU, koje se najčešće mimo svoje volje, zbog ucene i pretnji da će im proces integracija biti uspored ili zaustavljen, usklađuju sa tim sankcijama.

Ukidanje sankcija, kao i uvođenje u potpunosti subjektivne je prirode i isključivo zavisi od političke volje donosioca, bez obzira da li razlozi njihovog uvođenja i dalje postoje ili su prestali. Da je tako, govore nam konkretni slučajevi uvođenja sankcija Belorusiji. Peti paket sankcija je oficijalno bio posledica tzv. migracione politike Belorusije, koja zbog povećanja broja letova iz Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, gle zločina, povećala broj letova iz i prema državama svetskim turističkim top destinacijama, optužena da tim letovima organizovano prevozila migrante sa Bliskog istoka u svoju zemlju koja se graniči sa EU.

Drugi razlog je bio hapšenje prozapadnog novinama i opozicionog aktiviste Romana Protaševiča, koji je tada bio optužen za brojna krivična dela protiv bezbednosti države i građana. Tim sankcijama je teško pogođena beloruska državna aviokompanija „Belavija“, kojoj je zabranjen prelet kroz vazdušni prostor država članica EU i država kandidata za članstvo u EU, koje su bile prinuđene da se usklade sa sankcijama. Među njima je, nažalost, i Srbija.

Migrantska kriza na granicama Belorusije je odavno, tačnije 2022. godine, okončana, a Roman Protaševič je pred sudom u potpunosti priznao izvršenje svih dela koja su mu stavljena na teret, odslužio je deo kazne, pomilovan, još sredinom 2023. godine izašao na slobodu. Razloga za dalje postojanje sankcija nema, ali su kompanija „Belavija“, kao i građani Belorusije i dalje pod istim represivnim merama.

Zbog svega toga želim da iz parlamenta Republike Srbije pokrenem novu i inicijativu za stavljanje van snage odluke o usklađivanju sa sankcijama Republici Belorusiji, pošto zahtevi našeg lidera i osnivača Pokreta socijalista, Aleksandra Vulina, koji je kao član Vlade na njenim sednicama više puta predlagao ukidanje sankcija Belorusiji, nažalost nisu usvajani.

Jedan od najozbiljnijih argumenata da je pravo vreme za takvu odluku, jeste i činjenica da su Sjedinjene Američke Države pre tačno mesec dana javno priznale ne postojanje dalje potrebe za sankcijama avio-kompanije „Belavia“, ukinuli ih i uz to najavili obnavljanje međunarodnih letova, nastavak poslovne saradnje sa Belorusijom i ponovno otvaranje ambasade u Minsku.

Nadam se da se i ovaj put kao što je to bio slučaj prilikom glasanja u Ujedinjenim Nacijama nećemo kositi sa političkim stavovima Amerike, Rusije i Kine, a onda povlačiti svoj glas i izvinjavati se zbog svoje lakomislenosti.

S obzirom na sve izneto, očekujem odgovore na pitanja - da li je za Vladu Republike Srbije dovoljan razlog za stavljanje van snage Odluka o usklađivanju sa sankcijama uvedenim avio-kompaniji „Belavia“? Činjenica da nijedan od razloga zbog kojih su sankcije uvedene više ne postoji kao i činjenica da su Sjedinjene Američke Države ukidanjem istih sankcija to zvanično i priznale. Kada možemo očekivati da Ministarstvo spoljnih poslova uputi Vladi mišljenje o osnovanosti Odluke o usklađivanju sa sankcijama protiv Beloruske avio-kompanije „Belavia“, kao i eventualni predlog za stavljanje van snaga takve odluke?

Molim vas da ovo o čemu sam govorio pristupite maksimalno odgovorno pošto svi znamo da se radi o jednoj nama najprijateljskijih država koja je predviđena Aleksandrom Lukašenkom, nebrojeno puta do sada pokazala i dokazala svoje prijateljstvo prema Srbiji i srpskom narodu. Hvala.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 07.10.2025.

Zahvaljujem.

Poštovana predsedavajuća, uvažene kolege narodni poslanici, cenjeni građani Srbije, na početku bih iskoristio priliku da u sopstveno ime, ime poslaničkog kluba kom pripadam, kao i u ime ogromnog broja građana Srbije, odavde iz Narodne skupštine Republike Srbije uputim najsrdačnije čestitke povodom 73. rođendana predsedniku Ruske Federacije Vladimiru Vladimiroviču Putinu, velikom prijatelju, iskrenom savezniku Srbije i srpskog naroda.

Obrazlažući predlog rezolucije o pridruživanju BRIKS-u, ja danas govorim o strateškom izboru koji će odrediti ne samo našu budućnost, već pre svega budućnost naših potomaka, o jednom jedinom putu kojim možemo da krenemo, dostojanstveno njim idemo i na cilj stignemo kao suverena, nezavisna i teritorijalno celovita država. Na svakom drugom putu bićemo ucenjeni da se toga odreknemo, kao što nam je to Brisel besramno učinio na putu tzv. evropskih integracija.

Naš izbor nije samo ekonomsko, već pre svega civilizacijsko pitanje. To je, pre svega, izbor da li ćemo biti deo sveta u kom nam već decenijama konstantno prete, ucenjuju nas i beskrajno nameću nove, neprihvatljive i ponižavajuće uslove saradnje ili sveta u kom nas, pre svega, poštuju i uvažavaju, u kom nas gledaju kao sebi jednake i ravnopravne i u kom se saradnja između država zasniva na iskrenosti i dobronamernosti.

Evropska unija je možda nekada i bila simbol ekonomskog i privrednog prosperiteta, mira i političke stabilnosti, ali danas pred našim očima vidimo ruševine nekadašnje unije, koja se svakim danom sve više suočavaju sa dubokim krizama, političkim, energetskim, ekonomskim, demokratskim, a nadasve moralnim.

Vidimo političkog i vojnog predatora koji nas svakim danom sve više ucenjuje i uslovljava, koji više i ne krije da pored suvereniteta i trećine državne teritorije želi da nam oduzme vekovnu kulturu, tradiciju i veru.

Nasuprot tome, BRIKS predstavlja drugačiji svet, svet jednakih i ravnopravnih, a ne nadređenih i podređenih, svet u kom se donose odluke dogovorom, a ne uslovljavanjem i nametanjem. To je savez koji okuplja zemlje sa najvećim ekonomskim rastom, najvećim investicionim potencijalom, ogromnim, gotovo neiscrpnim prirodnim resursima i tržištima budućnosti.

Pristupanjem BRIKS-u naša država bi otvorila vrata tih ogromnih tržišta, ubrzala dolazak investicija, povećala tehnološku nezavisnost, osnažila svoj međunarodni i politički položaj i zaštitila državnu teritoriju, pogotovo onu pod privremenom okupacijom.

Svako od nas za koji trenutak će glasati za ili protiv ovog predloga ili se uzdržati od glasanja i tako odlučiti da li za sebe i svoje potomke bira da u budućnosti budemo deo zajednice koja će nas uvažavati i poštovati ili zajednice u kojoj ćemo biti pokorni, obespravljeni i ucenjeni podanici. Izbor je bio i ostao isključivo naš. Hvala.

Dvadeset šesto vanredno zasedanje , 27.02.2020.

Zahvaljujem, predsednice.

Pre svega, želim da pohvalim maksimalno ozbiljan i odgovaran odnos kako predsednika Aleksandra Vučića, tako i svih ostalih državnih organa, a naročito zdravstvenog sistema Republike Srbije prema mogućnosti širenja Korona virusa i na prostor Srbije.

U doprinos tome govori i jučerašnji sastanak predsednika Vučića sa predstavnicima svih zdravstvenih i drugih institucija koje učestvuju u borbi protiv Korona virusa, na kome je dogovoren komplet mera prevencije hitnih reakcija nadležnih organa protiv tog virusa, pa bih zamolio ministra Lončara da nam kaže o kojim se to tačno merama radi, kao i da oceni spremnost nadležnih organa Republike Srbije da reaguju u slučaju pojave Korona virusa.

Kada govorimo o vojsci, uglavnom govorimo o činjenicama vezanih za njeno naoružavanje, opremljenost, borbenu gotovost, ali svaku armiju sveta čine pre svega ljudi, pripadnici te armije, čega su, koliko možemo da primetimo aktuelna Vlada i Ministarstvo odbrane izuzetno svesni.

Rekonstrukcija Vojne akademije, rekonstrukcija Vojne gimnazije, rekonstrukcija Vojno-medicinske akademije, izgradnja stanova, povećanja zarada pripadnicima vojske jesu samo neke od aktivnosti mera, tj. jesu realnost u kojoj mi živimo poslednjih nekoliko godina, pa bih zamolio ministra Aleksandra Vulina da nam rezimira šta je to sve učinjeno poslednjih nekoliko godina kako bi se unapredilo kako školovanje, tako uslovi rada, socijalni status i naravno, lečenje pripadnika Vojske Srbije.

Za ministra prosvete. Svi već znamo šta je mala matura i kako izgleda njeno sprovođenje u osnovnim školama. Ono što će biti novina u našem obrazovno-vaspitnom sistemu i što nas čeka u bližoj budućnosti jeste državna, odnosno velika matura koja je u suštini deo projekta koji ima za cilj unapređenje kvaliteta našeg srednjeg obrazovanja.

Pošto se na medijima i na raznim portalima susrećemo sa različitim tumačenjima efekata državne mature, zamolio bih ministra prosvete da nam objasni njenu suštinu kako će ona načelno izgledati i koji su to efekti koji se žele postići njenim uvođenjem?

Zahvaljujem.

Dvadeset šesto vanredno zasedanje , 27.02.2020.

Imao bih pitanje za premijerku.

Pre nepune tri godine dobili ste poverenje predsednika Aleksandra Vučića, tj. mandat da sastavite Vladu Republike Srbije i dobili ste poverenje ove Skupštine, da je predvodite kada smo izabrali vas za premijera i ovaj sastav Vlade. Za otprilike dva meseca će biti održani parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori i kada se sada okrenete iza sebe koji su to rezultati Vlade Srbije na koje ste najviše ponosni? Da li postoji nešto što ste toliko želeli da učinite, a niste stigli tokom ovog mandata? Hvala.

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 29.03.2018.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministri, pre svega želim da se zahvalim Vladi i ministrima što su uz brojne obaveze, pronašli vremena da danas budu sa nama u Narodnoj skupštini i da odgovaraju na pitanja narodnih poslanika.

Želeo bih da u ime poslaničke grupe Pokret socijalista, Narodna seljačka stranka, Ujedinjena seljačka stranka, pohvalim Vladu za dosadašnji rad tokom ovih desetak meseci, kao i da izrazim očekivanje da će taj rad u narednom periodu biti još bolji.

Za početak bih imao dva pitanja od kojih je jedno vezano medije, a drugo za zdravstvo. Od ukupno 73 elektronska medija, koji su 2014. godine bili u vlasništvu države, 50 medija je ušlo u proces privatizacije, od čega je njih 34 privatizovano, dok u 16 nisu pronašli svog kupca. Od medija koji su prvobitno imali kupce, u šest slučajeva su ugovori raskinuti, dok je u medijima koji nisu imali potencijalnog vlasnika pokrenut stečajni postupak.

Pojedini mediji nisu imali kupce iz više razloga, npr. zato što nisu imali poslovni prostor, zato što su imali staru i dotrajalu opremu, zato što su imali dugove i u njima je u skladu sa zakonom, kako je i predviđeno, sprovedena raspodela kapitala tadašnjim zaposlenima i bivšim zaposlenima. Sve što sam rekao se odnosi na elektronske medije koji su radili kao javna preduzeća, ali u procesu privatizacije je trebalo da uđe desetak medija koji su osnovani i koji su radili kao javne ustanove i to, uglavnom se radilo o dvojezičnim i višejezičnim radio stanicama od kojih je najveći broj bio na teritoriji AP Vojvodine.

Ti mediji zbog statusa javne ustanove, ali i delatnosti koju u najvećem broju slučajeva, uz informisanje je bila i kulturna delatnost, sem jednog izuzetka, nisu mogli biti privatizovani, pa su svi ili ugasili delatnost informisanja, ali su u potpunosti ugašeni kroz postupak likvidacije.

NJihovim gašenjem došli smo u situaciju da su mnoge opštine i gradovi ostali bez svoj jedinog lokalnog radijskog emitera, a lokalne televizijske emitere nikad nisu ni imali, a novi konkursi za upražnjene frekvencije nisu raspisivani poslednjih nekoliko godina.

Pošto svi znamo koliki je značaj lokalnih medija, interesuje me da li će i kada će biti raspisan konkurs za izdavanje dozvole emiterima radijskog programa na lokalnom nivou, naravno u sredinama gde ne postoji emiter i gde su te frekvencije slobodne.

Drugo pitanje jeste pitanje dokle se stiglo sa uključivanjem vojnih medicinskih ustanova u zajednički zdravstveni sistem, kako bi olakšali lečenje civilnim licima na ovim vojno-medicinskim ustanovama? Hvala.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 14.10.2025.

Zahvaljujem.

Poštovana predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, polazeći od reči od čoveka koji je sa punim pravom bio dobitnik Nobelove nagrade za mir, Martina Lutera Kinga da na kraju nećemo pamtiti reči naših neprijatelja već ćutanje naših prijatelja, danas ne mogu da ćutim, već želim da se obratim Vladi Republike Srbije, kao i našoj javnosti povodom sramne odluke Nobelovog komiteta koji očigledno po diktatu zapadnih centara moći bio prinuđen da ovogodišnjim laureatom za doprinos svetskom miru proglasi Mariju Korinu Mačado, političarku iz Venecuele čije je delovanje sve samo ne borba za mir i demokratiju. Izgubivši poslednju trunku ljudskog dostojanstva članovi Nobelovog komiteta su svojom odlukom po ko zna koji put izazvali zgražavanje ljudi širom sveta. Nas sa Venecuelom povezuje iskreno i decenijsko prijateljstvo.

Hugo Čavez tadašnji predsednik Venecuele bio je jedan od retkih svetskih lidera koji je otvoreno osudio NATO agresiju 1999. godine i javno rekao da su Amerika i njeni NATO poslušnici počinili gnusni zločin nad našim nevinim civilnim stanovništvom. U vreme kada su mnogi ćutali, on je govorio i stao uz našu državu i narod. Njegov naslednik Nikolas Maduro, od prvog dana izražava punu podršku Srbiji, našem suverenitetu i teritorijalnom integritetu, kategorički odbijajući da prizna protiv-pravnu i jednostrano proglašenu nezavisnost tzv. Kosova. Zato se mi zbog moralne i političke odgovornosti prema prijateljskoj zemlji i narodu ne smemo praviti da ne vidimo svu sramotu koju nam je donela odluka Nobelovog komiteta. Marija Mačado borac za slobodu već dokazani američki agent i plaćenik. Žena čiji je jedini politički program izazivanje haosa u Veneculi, kao i oduzimanje svih ljudskih i građanskih i političkih prava, starosedelačkom indogenom stanovništvu Venecuele, glavnom nosiocu borbe za slobodu, jednakost i pravdu, idejama utemeljenim u tekovinama Čavizma i Bolivarske revolucije.

Tokom svoje sramne političke karijere Marija Mačado je više puta javno insistirala na uvođenju, a potom i pooštravanju sankcija sopstvenoj državi. Istovremeno, ona je javno pozivala Ameriku da izvrši vojnu agresiju svesna da bi takav sukob doneo razaranje države, građanski rat i odneo više desetina hiljada života.

U svojoj izjavi po objavljivanju sramne odluke Nobelovog komiteta Marija Mačado se naravno prvo zahvalila svojim nalogodavcima Americi i njenom predsedniku Trampu, uz put pomenuvši namučeni narod Venecuele, bestidno zaboravljajući da pozove tu Ameriku da njenom istinski namučenom narodu makar malo ublaži sankcije, tako mu olakša život i sačuva ga od gladi i bolesti, bedno i sramno čak i od strane tako bestidne osobe. Istorija njenog izdajstva nažalost je duga i bogata.

Davne 2002. godine bila je među prvima koji su javno podržali pokušaj oružanog svrgavanja legitimno izabranog predsednika Čaveza. Taj puč je trajao svega 48 časova i odneo stotinak života. To je bio klasičan primer pokušaja nasilne promene vlasti, uz podršku strane, tačnije američke obaveštajne službe.

Čavez se na vlast vratio uz pomoć vojske i najsiromašnijih slojeva stanovništva. Od tada pune dve decenije Marija Mačado je organizovala i podržavala brojne nasilne proteste tokom kojih su njene pristalice ubijale policajce, palile javne objekte i, što je najstrašnije, spalile više živih ljudi na ulicama Karakasa.

Kao što možete da vidite, to nisu metode demokratske borbe, to su zločini užasni, strašni, najteži zločini. Od tada do danas njeni pozivi na pobune i haos u zemlji su odneli preko 300 života građana Venecuele.

Kao međunarodni posmatrač na predsedničkim izborima prošle godine, imao sam priliku da se lično uverim u pravu prirodu delovanja Marije Mačado. Tokom izbornog dana javno je izjavila da neće priznati rezultate izbora i time pozvala svoje pristalice na proteste ukoliko njen kandidat ne pobedi, čime je otvoreno najavila nasilje i haos. Njene pristalice su već tokom popodneva počela sa napadima na policiju, blokadama ulica, paljevinama i oružanim sukobima.

Bio sam direktan svedok kako se nasilje širilo, ne samo Karakasom, već i širom Venecuele, ugrožavajući živote običnih građana, ali i nas međunarodnih posmatrača kojima je dan posle izbora prilikom povratka u hotel, u trenutku kada je već počela nasilna pobuna, prolaz na autoputu Valje-Hoče preprečilo više desetina naoružanih bandita na motorima, verovatno sa namerom da eliminišu nepotrebne i neželjene svedoke čiste pobede Nikolasa Madura na predsedničkim izborima. Tog dana nam je živote spasila hrabra i pravovremena reakcije venecuelanske policije. Hvala im na tome.

Zbog svega toga, imam moralnu obavezu da o svemu ovome ne ćutim i zato želim da odavde, iz Narodne skupštine Republike Srbije, pošaljem poruku da Srbija i njeni građani stoje uz principe suvereniteta, nenasilja i prava naroda da odlučuju o svojoj sudbini. Hvala.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 09.10.2025.

Zahvaljujem.

Poštovana predsednice, kolege narodni poslanici, pitanje postavljam predsedniku Vlade Republike Srbije Đuri Macutu i ministru spoljnih poslova Marku Đuriću, a ono se odnosi na odluke prethodnih vlada Republike Srbije kojima se naša država usklađivala sa sankcijama koje su slobodnim državama i narodima sveta uvodile države globalnog zapada, tačnije Evropske unije i NATO.

Sankcije kao instrument spoljne politike zemalja anglosaksonske sfere uticaja su više nego sporne, kako sa političke, tako još više sa moralne, etičke i pravne strane. U najvećem broju slučajeva te sankcije nisu donete od strane Saveta bezbednosti UN, već uglavnom od strane pojedinih država kolektivnog zapada ili saveza tih država.

Kroz dobro razrađeni politički mehanizam evropska vladajuća oligarhija, u cilju zaštite svojih ličnih i uskopolitičkih interesa donosi odluku o uvođenju sankcija i potom, kako bi obezbedila kakvu-takvu podršku van kruga zemalja članica EU, vrši politički pritisak ucenjujući države kandidate za članstvo u EU, koje se najčešće mimo svoje volje, zbog ucene i pretnji da će im proces integracija biti uspored ili zaustavljen, usklađuju sa tim sankcijama.

Ukidanje sankcija, kao i uvođenje u potpunosti subjektivne je prirode i isključivo zavisi od političke volje donosioca, bez obzira da li razlozi njihovog uvođenja i dalje postoje ili su prestali. Da je tako, govore nam konkretni slučajevi uvođenja sankcija Belorusiji. Peti paket sankcija je oficijalno bio posledica tzv. migracione politike Belorusije, koja zbog povećanja broja letova iz Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, gle zločina, povećala broj letova iz i prema državama svetskim turističkim top destinacijama, optužena da tim letovima organizovano prevozila migrante sa Bliskog istoka u svoju zemlju koja se graniči sa EU.

Drugi razlog je bio hapšenje prozapadnog novinama i opozicionog aktiviste Romana Protaševiča, koji je tada bio optužen za brojna krivična dela protiv bezbednosti države i građana. Tim sankcijama je teško pogođena beloruska državna aviokompanija „Belavija“, kojoj je zabranjen prelet kroz vazdušni prostor država članica EU i država kandidata za članstvo u EU, koje su bile prinuđene da se usklade sa sankcijama. Među njima je, nažalost, i Srbija.

Migrantska kriza na granicama Belorusije je odavno, tačnije 2022. godine, okončana, a Roman Protaševič je pred sudom u potpunosti priznao izvršenje svih dela koja su mu stavljena na teret, odslužio je deo kazne, pomilovan, još sredinom 2023. godine izašao na slobodu. Razloga za dalje postojanje sankcija nema, ali su kompanija „Belavija“, kao i građani Belorusije i dalje pod istim represivnim merama.

Zbog svega toga želim da iz parlamenta Republike Srbije pokrenem novu i inicijativu za stavljanje van snage odluke o usklađivanju sa sankcijama Republici Belorusiji, pošto zahtevi našeg lidera i osnivača Pokreta socijalista, Aleksandra Vulina, koji je kao član Vlade na njenim sednicama više puta predlagao ukidanje sankcija Belorusiji, nažalost nisu usvajani.

Jedan od najozbiljnijih argumenata da je pravo vreme za takvu odluku, jeste i činjenica da su Sjedinjene Američke Države pre tačno mesec dana javno priznale ne postojanje dalje potrebe za sankcijama avio-kompanije „Belavia“, ukinuli ih i uz to najavili obnavljanje međunarodnih letova, nastavak poslovne saradnje sa Belorusijom i ponovno otvaranje ambasade u Minsku.

Nadam se da se i ovaj put kao što je to bio slučaj prilikom glasanja u Ujedinjenim Nacijama nećemo kositi sa političkim stavovima Amerike, Rusije i Kine, a onda povlačiti svoj glas i izvinjavati se zbog svoje lakomislenosti.

S obzirom na sve izneto, očekujem odgovore na pitanja - da li je za Vladu Republike Srbije dovoljan razlog za stavljanje van snage Odluka o usklađivanju sa sankcijama uvedenim avio-kompaniji „Belavia“? Činjenica da nijedan od razloga zbog kojih su sankcije uvedene više ne postoji kao i činjenica da su Sjedinjene Američke Države ukidanjem istih sankcija to zvanično i priznale. Kada možemo očekivati da Ministarstvo spoljnih poslova uputi Vladi mišljenje o osnovanosti Odluke o usklađivanju sa sankcijama protiv Beloruske avio-kompanije „Belavia“, kao i eventualni predlog za stavljanje van snaga takve odluke?

Molim vas da ovo o čemu sam govorio pristupite maksimalno odgovorno pošto svi znamo da se radi o jednoj nama najprijateljskijih država koja je predviđena Aleksandrom Lukašenkom, nebrojeno puta do sada pokazala i dokazala svoje prijateljstvo prema Srbiji i srpskom narodu. Hvala.

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja , 12.12.2019.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Svoje pitanje, koje je verovatno više molba i apel, upućujem ministru finansija, gospodinu Siniši Malom.

Naime, opština Temerin je negde još davne 1996. godine počela sa izgradnjom kanalizacije i taj projekat traje pune 23 godine. Najveći deo radova pokriven je sredstvima opštinskog budžeta kao i kreditima koje je lokalna samouprava uzimala u ovu svrhu.

Tokom druge polovine prošle godine, Ministarstvo zaštite životne sredine je pokazalo dobru volju da se iznosom od oko milion evra participira u realizaciji projekta izgradnje prečistača vrednog oko 3,5 miliona evra, koji bi zadovoljio potrebe kanalizacione mreže u Temerinu.

Spletom okolnosti sredstva nisu realizovana do kraja prošle godine, pa je ostao dogovor da ona budu realizovana tokom marta ili aprila ove godine, zbog čega ponovo nije došlo. U međuvremenu je Vlada AP Vojvodine bila spremna da pomogne za realizaciju projekta, međutim, na kraju se ipak ostalo na stanovištu da projekat zajednički isfinansiraju opština Temerin i Ministarstvo zaštite životne sredine.

Pre dva meseca je opština Temerin kontaktirana od strane Ministarstva da dopuni projektnu dokumentaciju i dostavi Ministarstvu, kao i novi zahtev na 120 miliona dinara.

Po informacijama koje imamo, u međuvremenu je rebalansu budžeta došlo do određenih promena apropriacijama, ali pored toga je Ministarstvo zaštite za zaštitu životne sredine uspelo da obezbedi sredstva i uputi molbu Ministarstvu finansija da odobri transfer sredstava. Tako da, iskoristio bih ovu formu poslaničkog pitanja da zamolim ministra Sinišu Malog da izađe u susret molbi i u interesu 30 hiljada građana opštine Temerin, koji nepune dve i po decenije čekaju završetak radova na kanalizacionoj mreži, i da da saglasnost na ovaj transfer sredstava.

Zahvaljujem.

Imovinska karta

(Bački Jarak, 02.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 133700.00 RSD 01.08.2022 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije (Korišćenje svog automobila) Republika Po danu zasedanja 5850.00 RSD 01.08.2022 -
Odbornik u Skupštini Opštine Skupština opštine Temerin (Naknada ) Opština Mesečno 12.00 RSD 21.08.2020 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 133700.00 RSD 03.08.2020 - 01.08.2022.
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije (Korišćenje svog automobila) Republika Po danu zasedanja 5850.00 RSD 03.08.2020 - 01.08.2022.