Četvrta sednica Prvog redovnog zasedanja, 23.05.2017.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/83-17

4. dan rada

23.05.2017

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:00 do 17:25

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala poslaniče. Ovo nije bilo u skladu sa članom 287. Poslovnika. Pitanje nije bilo u ovome, ali dobro.
...
Demokratska stranka

Balša Božović

Poslanička grupa Demokratska stranka
Naravno da je bilo.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Saša Radulović. Izvolite.

Saša Radulović

Poslanička grupa Dosta je bilo
Dame i gospodo, poštovani građani Srbije, poštovanje pravila izuzetno važno za funkcionisanje svakog društva, kada pravila krše najvažniji državni funkcioneri, to je znak za veliku zabrinutost i pitanje za sve građane – kako se njihova prava poštuju ako najveći državni zvaničnici ne poštuju pravila?

Mi ova pitanja, evo i danas postavljamo u skladu sa članom 287. Poslovnika, koji kaže da kada se postavi pitanje republičkom funkcioneru, on mora u roku od 15 dana da odgovori pismeno, ne usmeno poslaniku. Do sada sam, odnosno poslanička grupa DJB je do sada postavila 32 puta pitanje predsedniku Vlade i predsedniku Skupštine na koje do danas nismo dobili ni jedan jedini odgovor. Da građani vide kada postavimo pitanje, ovako usmeno u Skupštini, stručne službe otkucaju, odnosno napišu pismo, pošalju republičkom funkcioneru, na koga se pitanje odnosi, u ovom slučaju predsednici Skupštine ili predsedniku Vlade i oni su dužni da odgovore u roku od 15 dana. To se do sada nijednom nije desilo.

Da podsetim, 16. novembra smo postavili pitanje predsednici Skupštine – kada će biti donet godišnji program rada Narodne skupštine, kako to propisuje član 28. stav 1. Poslovnika, 16. novembra. Nikakav odgovor nismo dobili.

Poslali smo pitanje kada će biti donet konačan raspored sedenja u Skupštini, gde će poslanici DJB dobiti svoja mesta u prvom redu, koja su dobili od građana na izborima i to se potpuno ignoriše. Ni jedna rasprava se ne zakazuje ovde na predlog opozicije, ni jedan anketni odbor, ni na jednom odboru, ni jednu temu ne možemo da stavimo na dnevni red.

Pitanje za predsednicu Skupštine i predsednika Vlade – zašto krše pravila? Da li razumeju kada se krše pravila, da je to znak i građanima da je sve dozvoljeno i da ničija prava nisu poštovana i neće biti poštovana.

Takođe, juče smo više puta postavili pitanje predsedniku Vlade, od 19. oktobra, u vezi ovog puta od LJiga do Preljine. Naravno, mi mislimo da je jako važno da se grade putevi, ali način na koji se to radi, gde se uzimaju krediti od koje-kakvih zemalja, onda se njihovim firmama daje izgradnja, dok naši podizvođači dobijaju mrvice, jedan pogrešan način da se gradi infrastruktura.

Jer kada uzimate kredit, da gradite put, onda vam je u interesu da većina tog kredita bude potrošena domaće firme, jer time podstičete domaći BDP. Pa, kad se stavi, recimo ugovor da 50% ugovora treba da bude dato domaćim firmama, onda se pronalaze načini kako taj broj da se smanji, a Vlada i ministarstvo nadležno ništa ne rade po tom pitanju.

Tako da smo 19. oktobra postavili pitanje da li je istina da azejberdžanska firma „Azvild“ angažovana na izgradnji puta od LJiga do Preljine, uvozi naftu iz Azejberdžana, bez plaćanja carina, akciza i PDV-a. O kolikoj količini nafte je reč? Da li je istina da tu naftu dalje preprodaju našim podizvođačima po putnim tržišnim cenama i zašto je to dozvoljeno?

Složićete se, ovo nije normalno. Na ovakav način, ni u jednoj zemlji, niko ne može da posluje, osim ako se ne radi o korupciji.

Saša Radulović

Poslanička grupa Dosta je bilo
Da li je istina da je ta firma zakupila separaciju „Takovo“, da iz nje vadi usitnjeni kameni agregat koji takođe prodaje našim podizvođačima po ceni od 35 evra po metru kubnom, dok je tržišna cena 21 evro po metru kubnom?

Znači, imamo strane kompanije koje uzimaju kajmak koji i pored toga dobijaju da koriste naše resurse, da ih preprodaju našim podizvođačima i na taj način izvlače pare.

Pošto na ovo pitanje dobijemo odgovor od predsednika Vlade, pored njega, postavljamo ga i ministru saobraćaja i ministru finansija.

Juče u raspravi nisam mogao od ministra finansija da dobijem odgovor na pitanje – imamo aktivirane garancije nesposobnih javnih preduzeća u 2015. godini od 39 milijardi i ove godine nekih 8,3 milijarde, a pitanje je da dobijemo tačno za koja javna preduzeća država plaća kredite na ime garancija, o kojim javnim preduzećima se radi?

Saša Radulović

Poslanička grupa Dosta je bilo
Poslednje pitanje za predsednika Vlade – da li misli da je normalno da partijski službenik, odnosno partijski činovnik bude postavljen na mesto direktora BIA? Da li on misli da je to u skladu sa zakonom? Ja ne znam ni jedan primer, ni u jednoj demokratskoj zemlji da je to slučaj. Partijski činovnici ne mogu biti postavljeni na čelo državnih institucija. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Srđan Nogo.
...
Srpski pokret Dveri

Srđan Nogo

Poslanička grupa Dveri
Prvo pitanje imam za specijalnog tužioca za organizovani kriminal – da li je Tužilaštvo za organizovani kriminal ikada, u sklopu operacije „Balkanski ratnik“ i procesa koji se vodi protiv klana Darka Šarića, obavilo informativne razgovore i saslušavalo ili preduzimalo neke istražne radnje protiv Nenada Kovača zvanog Neša Roming, Save Terzića koji je vlasnik „BUS plusa“ i vlasnik, zajedno sa Željkom Mitrovićem, aplikacije „Globatel“, koja se agresivno reklamira kod njih na Pink televiziji? Da li su ikada obavljeni razgovori sa LJubišom Jovanovićem iz AIK banke, Slobom Racićem iz AIK banke, Dušanom Jovanovićem iz „Pireus banke“, Bojanom Kordićem iz „Komercijalne banke“, Đorđem Stojšićem iz „Hipo“ banke, Igorom Laušom iz NLB banke i Srđanom Petrovićem iz „Metals banke“ odnosno kasnije „Razvojne banke Vojvodine“? To su sve visoki direktori i funkcioneri pomenutih banaka. Da li ste ikada obavljali neke istražne radnje prema tim licima?

...
Srpski pokret Dveri

Srđan Nogo

Poslanička grupa Dveri
Drugo pitanje koje bih želeo da postavim tiče se ponovo pomenutog tužioca, ali i direktora BIA, ko god bude u tom trenutku na funkciji kada se bude odgovaralo – da li će preduzeti nešto povodom činjenice da se dokazni materijali koje su nadležne službe bezbednosti pribavljale sa ciljem da se procesuiraju učinioci krivičnih dela konačno upotrebe za tu namenu, a ne da stoje u nekim fijokama i da služe za međusobna ucenjivanja između političara?

...
Srpski pokret Dveri

Srđan Nogo

Poslanička grupa Dveri
Treće pitanje tiče se predsednika Vlade i budućeg predsednika Srbije, s obzirom da on može da daje predlog za izbor guvernera Narodne banke, a takođe i za nadležno tužilaštvo u Srbiji, Republičko javno tužilaštvo, a takođe i Jorgovanka Tabaković, kao aktuelni guverner Narodne banke – da li su banke u Srbiji izuzete iz zakona Srbije? Da li su one zaštićene od bilo kakvih krivičnih dela? Jer, zaista, mi imamo jednu paradoksalnu situaciju – banke mogu da otimaju stanove građanima, mogu da otimaju čitave firme, rade sa kreditima šta im je volja, koriste privatne izvršitelje i državne organe kao sopstvene uterivače dugova i to im se toleriše. Upropastili su mnoge ljude, bilo da su im oteli imovinu, bilo da su stotine hiljada ljudi ostavili bez posla. Sa druge strane, bankama se dozvoljava da čine različita krivična dela.

Malopre pomenutih sedam lica, njihove razgovore su nadležne službe bezbednosti prisluškivale 2009. godine u operaciji „Balkanski ratnik“ i sva ta lica su učestvovala u pranju narko novca, to se vidi iz tih prisluškivanih razgovora. Nijedno od ovih lica nije procesuirano. Da li zaista nadležni državni organi ili bilo ko u ovoj zemlji može da pomisli da se novac pere sam od sebe, da neki Darko Šarić ili Zoran Ćopić Ćopa dođu, stave novac u veš mašinu i tako peru pare? Ili je potrebno saučesništvo određenih lica, pre svega iz bankarskog sektora i državnih organa, da bi se taj novac oprao i ušao u legalne tokove?

Citiraću neke od razgovora koje je Zoran Ćopić Ćopa, kao glavni perač novca, obavljao sa pomenutom gospodom: 13. 04. 2009. godine u 12,32 časova, broj dokumenta 5360 broj dokumenta – Zoran Ćopić i Dušan Jovanović iz Pireusa oko firme „DTM Relations“, to je firma kojoj se upravo sudi, odnosno sudi se Branku Lazareviću, tadašnjem šefu kabineta Ivice Dačića, firma koja je služila za preuzimanje „Mitros Srema“; ista lica razgovaraju i 27. 05. 2009. godine, broj dokumenta 5451 u sudskim spisima, a vezano je za garancije oko firme „Mega tabak“ zbog koje je Ćopić osuđen i hotela „Prezident patria“, i tu pominju opet firmu DTM i eksplicitno kažu da je firma „Certus“ preuzela aparate a klan Šarić je preuzeo samu firmu da bi kupio „Mitros Srem“. Takođe, i sa Bojanom Kordićem, 2. 04. 2009. godine, broj 5303, čovek je direktor u „Komercijalnoj banci“. HIPO banka, Đorđe Stojšić i Zoran Ćopić, 26. 5. 2009. godine vode razgovor u 13,41 časova, broj 5444, 5445 firma IPOK iz Zrenjanina – dve milijarde smo imali prometa, sigurno možemo da preuzmemo firmu. Takođe, „Hipo banka“, razgovor koji se tiče Vršačkih vinograda, gde se Ćopić žali kako ima firmu i ima na lageru 10-15 miliona evra, pa ne znaju šta da rade. AIK banka, 5330, razgovor sa LJubišom Jovanovićem, dogovaraju se da mu odblokira firmu u petak, pa da je ponovo blokira za 5-6 miliona u ponedeljak, jer mu treba samo da zatvori neki posao, a novac će leći. Ili, broj 5300 sa Slobom Racićem iz iste banke, AIK banke – morate da završite ovaj milion i po u Vršačkim vinogradima, jer imate najmanje 10 miliona evra vina. A šta kaže Sloba Racić? Čuo se sa Bogdanom Rodićem i kaže – ne možemo više da petljamo, malo smo se preigrali, prodajemo akcije „Merkatora“. Mi smo dužni radnicima IPOK-a i ostalih firmi da se ovo reši.